Jama Čavkarica i danas krije kosti ubijenih Bošnjaka bilećkih sela. U ovu jamu na Trusini, duboku 74 metra, srpski ustanici iz Berkovića su 3. septembra 1941. godine bacili oko 700 bošnjačke djece, žena i staraca, a ukupni broj žrtava u zbjegovima se procjenjuje na 1.600.
Na području Bilećkih Rudina, u selima Đeče, Orahovica, Divin, Bijeljani, Berkovići, Plana, Milavići, Strupići, Sunići, Klečak, Kubatovina, Prisoje i drugim živjelo je oko 2.600 Bošnjaka. Za samo nekoliko dana, a najviše 29. augusta 1941. godine, silovano je, zlostavljano i na najsvirepije načine ubijeno 1.600 Bošnjaka, najviše žena, djece i staraca. Skoro ni jedna žena nije ostala, a da nije silovana jednom ili više puta. Ostalih 1.000 Bošnjaka uspjeli su izvući se i pobjeći, te tako izbjeći smrt i poniženje. Neke žrtve su umirale odmah pri padu u duboku jamu, a neke su ostale žive još dugo, i do mjesec dana, umirući u najvećim mukama.
Poznata su imena 468 ubijenih i bačenih u Čavkaricu. Za mnoge žrtve niko nije mogao dati podatke, jer su cijele porodice ubijene. Najmlađa žrtva Safija Bajramović imala je samo 6 mjeseci. Jedina preživjela žrtva ovog zločina bila je Hadžera Ćatović iz sela Đeče, koja je u jami provela 75 dana.
Njeno svjedočenje zabilježio je novinar i publicista Tahir Pervan tek 1991. godine, jer se o ovom stravičnom zločinu šutjelo čitavih 50 godina.
– Poveli su nas (Srbi) prema Nevesinju, te nas opet odatle povratiše govoreći da će nas povratiti kućama, dok su oni u stvari tražili jamu u koju će nas moći baciti. Najzad im je pošlo za rukom i našli su jamu koja im je bila po volji. Nas su malo dalje od jame zadržali, dok su nas trojica sa puškama čuvali da im ne bi pobjegli, a jama je od nas bila udaljena kojih 50 metara i iza jednog malog brežuljka tako da mi koji smo ovamo ostali nismo mogli vidjeti kako ih bacaju. Jedan od njih je dolazio u razmaku od 10 do 15 minuta i odvodio nas po petero. Najzad dođe red i na mene. Povedoše me sa jednom ženom, jednim starcem i dvoje nejake djece. Od ove partije mene su bacili prvu. Čim sam prišla jami i vidjela šta me čeka ja sam se od straha onesvijestila. Kad sam pala u jamu potres me je osvijestio. Dno jame je bilo malo šire od otvora. Ja sam se odmah pomakla u stranu da me ne bi udarali oni što će doći iza mene, što su ih bacili. Osjećala sam pored straha i velike bolove u lopatici, jer sam prilikom pada izglavila ruku u lopatici. Osim mene bila je još živa i jedna žena, isto Ćatuša (Ćatović, op.a.), koja je bila noseća. Ona je mnogo jaukala i previjala se od bolova zadobivenih prilikom pada. Ona je umrla drugi dan. Ja sam i dalje živjela, hranila sam se hljebom kojeg sam ponijela sa sobom kad sam pošla, jer sam se nadala da će mi trebati usput. To isto su učinili mnogi od nas. Dosta sam našla hljeba u džepovima mrtve djece, te sam se i s time hranila. Dva puta su mi čobani bacali po malo hljeba. Ispočetka me je bilo mnogo strah, ali sam poslije navikla. U samoj jami nije zaudaralo i tu sam proboravila 72 dana. Nakon toga su me izvadili seljaci iz Nevesinja. Kad sam izašla, nije na meni bilo više od 30 kg – rekla je Hadžera Ćatović-Bijedić.
Hadžera je bačena, ali i spašena iz jame od strane srpskog stanovništva iz obližnjih sela. Nju su sa samo 22 kilograma iz jame izvukli Đorđo Hromović i njegov ujak Stevo Tamindžija. Preselila je na ahiret 16. januara 2014. godine u Danskoj, u 93. godini.
Prvi put javno o Čavkarici i zločinu nad Bošnjacima u Bileći pisao je Vladimir Dedijer u knjizi “Genocid nad Muslimanima 1941–1945.”, koja iz štampe izlazi tek 1990. godine. Vrlo se kratko pominje Čavkarica, bez navođenja broja i imena ubijenih, svireposti ovog zločina, imena zločinaca, samo uz konstataciju da je Čavkarica jedna od najvećih sramota srpskog naroda.
Prema svjedočenju preživjelih Bošnjaka iz Bileće, zločine nad njima u ljeto 1941. godine počinili su, između ostalih: Simo Eraković, Damjan Mićević, Ratko Lalić, Ante Bjeletić, Petar Samardžić, Radoslav Vuković, Veljko Đurić, Panto Đurić, Spasoje Rogan, Obren Rogan, Dušan Ivković, Vlado Dedijer, Obren Dobranić, Luka Kojović, Ljubo Kojović, Milovan Kojović, Vlado Radan, Jefto Milićević, Dušan Bjelica, Božo Vukoje.
Koordinacija bošnjačkih udruženja Mostara u znak sjećanja na ubijene Bošnjake istočne Hercegovine u augustu 1941. godine, sutra organizuje obilježavanje 84. godišnjice od zločina na jami Čavkarici.
Okupljanje je zakazano u subotu 30.8.2024. godine u 9 sati ispred Careve džamije u Stocu, odnosno u 11 sati na lokalitetu jame Čavkarica.
(Vijesti.ba)
