Martin Raguž, bivši predsjednik HDZ-a 1990 govorio je za FTV i emisiju Mreža. Tom prilikom Raguž se osvrnuo i na Dejtonski mirovni sporazum koji jeste zaustavio rat ali je, po njegovom mišljenju, zaustavio razvoj države i društva. Raguž lkaže da je Bosni i Hercegovini potreban novi društveni ugovor, uz konsenzus sva tri naroda.

“On bi podrazumijevao dogovor ključnih predstavnika i institucija u BiH oko nekoliko temeljnih načela važnih za njenu budućnost. Prvo da je BiH međunarodno priznata, suverena, demokratska, multietnička država, koja crpi svoj kontinuitet, ne samo iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, već iz raznih historijskih događaja.

Ovih dana se obilježava godišnjica ZAVNOBiH-a, svi i tu selektivno uzimaju neke stvari. Suština je da je BiH već tada bila definisana kao multietnička država. Ona takva treba biti uvijek, da se svi osjećaju ugodno, bez konfrontacije. To je taj izazov oko kojeg trebamo postići dogovor” – naveo je Raguž.

On je govorio i o blokadama u radu vlasti na državnom i federalnom nivou, te se dotakao i izbora sudije Ustavnog suda BiH.

“Zašto se to pravo da se izabere neko u ime hrvatskog naroda vezuje stalno za Dragana Čovića. Mislim da je to pogrešno. Nisam ni za kakve ucjene, ni s hrvatske ni s bilo čije strane, ali jesam za argumente, međusobno poštivanje i istinski multietničku BiH, tako da stvari su puno dublje i šire.

Nijedan manipulativni obrazac ni s hrvatske ni s bošnjačke strane nije dobar za državu. Ne može se vratiti povjerenje dok se u FBiH pokušava nametati izborna i druga volja Hrvatima. Bosansko-bošnjačko političko strukturiranje treba se na neki način fokusirati na to da ovo nije država samo jednog naroda, nego tri konstitutivna naroda” – rekao je Raguž.

Na novinarsko pitanje o vlastitom političkom angažmanu, Raguž je rekao da se u dnevnu politiku nije vratio ali je potvrdio politički angažman.

“Prihvatio sam da, kroz Programsko vijeće na čijem sam čelu, pomognem Devedesetki. Da mladi ljudi počnu vraćati vjeru u politiku” – zaključio je Raguž.