Problem s kojim su se prije šest godina suočili stanovnici u južnom dijelu Mostara, uglavnom je poznat bh. javnosti. Riječ je o građanima koji uglavnom žive od poljoprivrede, jer su vlasnici najplodnijeg tla koje postoji u našoj zemlji, a koje bi im uskoro moglo biti oduzeto, jer je upravo tim prostorom planirana i izglasana i izglasana trasa autoputa 5c. Potpuno nerezonski, neočekivano i bespotrebno. Vlasti su odluku kasnije pravdali tvrdnjama da je ta opcija najjeftinija, dok su s druge strane građani pomognuti ekološkim udruženja i nevladinim organizacijama započeli pravnu bitku. Uvidjevši da u ovoj zemlji teško mogu pobijediti, okrenuli su se inostranstvu, tačnije bankama koje kreditiraju trasu, tražeći da se proces obustavi dok se trasa na koncu ne izmjesti. Vjeruju da će uspjeti.

Nevladina organizacija Eko dvogled nastala je između ostalog s namjerom spašavanja prirodnih blaga na jugu Mostara. Kao ciljevi rada u statutu su navedeni ekološka osviještenost i zaštita ljudskih prava. Udruženje je ustvari izraslo iz potrebe pomoći stanovnicima regije kojim bi naštetila neprincipijelna politička odluka promjene trase Koridora Vc na jugu Mostara, a bez aktivnog učešaća javnosti. Najugroženija su naselja Kosor, Ortiješ, Hodbina, Malo Polje, Blagaj, Gnojnice i Kočine.

– Udruga je formirana na inicijativu i prijedlog evropskih organizacija kojim smo se obratili za pomoć na početku borbe.Bankwatch nam je najviše pomogao stručnim savjetima, a pružili su nam i finansijsku podršku. U novembru 2021. Vijeće za ljudska prava UN-a usvojilo je rezoluciju kojom se prvi put na međunarodnoj razini prepoznaje pravo na čist, zdrav i održiv okoliš kao ljudsko pravo. I konačno zasjedanje UN-a i jedinstvena rezolucija iz 28.jula 2022. kojom je potvrđeno da je čist, zdrav i održiv okoliš ljudsko pravo svake osobe, a ne privilegija pojedinaca. Iako preko 80 posto država članica UN-a ovo pravo već priznaje u nacionalnim propisima, rezolucija bi trebala potaknuti univerzalno prepoznavanje u ustavima, zakonodavstvu i regionalnim ugovorima za zaštitu ljudskih prava, kaže aktivistica Azra Duraković.

Upravo je ona podnosilac prijave pred Žalbenim odjeljenjem EIB-a i EBRD-a zbog kako navodi nepravilnosti pri određivanju trase na jugu Mostara. Očekuje pozitivan ishod, i to bi, kako kaže, bila potvrda i nagrada za trud i rad. Sa internacionalnim institucijama u Eko dvogledu imaju dobra iskustva. Oni su uglavnom imali sluha za aktiviste i uvažili činjenice, što u bh. okvirima prema njenim riječima nije bio slučaj.

– Uporedo smo morali voditi pravnu bitku u bh. pravnom sistemu, koji nažalost nije nezavisan i pod značajnim je uticajem političkih struktura. Proces i dalje traje. Zakoni i regulative postoje, to su Zakon o zaštiti okoliša FBiH, Priručnik za učešće u javnosti u odlučivanju građana u procesu odlučivanja u lokalnoj zajednici i Priručnik o učešću javnosti pri odlučivanju u oblasti životne sredine, koji prekršeni su od strane institucija. Jedan od prekršitelja je i Ministarstvo saobraćaja FBiH. Činjenica je i da nova vlast na nivou Federacije BiH nije promijenila odnos prema ovom problemu, što je veliko razočarenje za oštećenu zajednicu. Imali smo i brutalnu medijsku kampanju od strane režimskih medija.  Pročitali smo seriju članaka od maja do jula 2022, a povodom odluke Općinskog suda u Mostaru u korist oštećenih. Cilj tih medija bili su blaćenje i omalovažavanje ljudi uključenih u pravne procese i pritisci na odluke sudova koji su i doveli da odluka bude poništene na Kantonalnom sudu. Sve navedeno smo prijavili internacionalnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava. Naša podrška građanima na jugu Mostara koji su nepravedno najviše pogođeni ovakvim odlukama je značajna. Manjinska povratnička grupa Srba ostavljena je na cjedilu od strane srpskih političkih predstavnika, čemu svjedoče dokumenti o isplatama eksproprijacije u određenim zajednicama.To su podaci iz jula 2020″, kaže Duraković.

Dodaje da je najniža cijena je od 11 do 23 KM po kvadratnom metru  isplaćena  u Ortiješu, što je znatno manje u odnosu na Donje Gnojnice gdje je jedna isplata iznosila 58 KM po kvadratnom metru.

-U Autocestama ne kriju da je oko 20 miliona potrošeno na eksproprijaciju. I nije to zasmetalo, recimo, ni lokalnom SNSD-u. Njihovi predstavnici su izjavljivljivali da su Srbi zadovoljni cijenom koju su dobili za plodno zemljište. Naš fokus bio je na podršci ljudima kojima je nepravedno urađena parcelizacija većih parcela. Značajno vrijeme i trud smo posvetili upozoravajući finansijske institucije koje dodjeljuju kredite o efektu projekta na zonu življenja neposredno u blizini trase, a koja nije obuhvaćena eksproprijacijom, iako je zona prepoznata u našem zakonu. Ukoliko bi došlo do realizacije ovog projekta, najveća materijalna, ekološka i zdravstvena šteta bi se desila upravo na ovom području. I tada bi se morala raditi privremena eksproprijacija koja je najgori mogući scenario, ističe ona.

Ukazala je i na alternativnu rutu koja, kako kaže, ima daleko manje ekološke, socijalne, zdravstvene i tehničke rizike i zahtjeve, smatrajući da je logično razumijeti zašto postoji veliki otpor ruti iz 2017. Ako već činjenice na koje ukazuju pet godina nisu bile važne političarima u BiH, bankama koje odobravaju novac, tvrdi, jesu.

– Naše žalbe su dobile veliku pažnju u kontekstu novih geopolitičkih, klimatskih i pandemijskih promjena u svijetu. Vidim nezapamćeni bum u regiji. I procvat turističke ponude koji je započeo tokom pandemije. I to je pokazatelj nepravednosti povlačenja rute kroz regiju. Stanovništvo Blagaja, Malog Polja i Kosora je samo ličnim ulaganjima stvorilo turističku meku, pretvarajući prirodne resurse u značajan profit po principu ekonomije na kućnom pragu. Turističkom transformacijom, ljepote ovog kraja postale su ne samo privilegija pojedinaca, već skoro svakog stanovnika ovog kraja. Divno je vidjeti ispunjene kapacitete, lijepo uređene vile, turističke kampove, lokalno stanovništvo koje svakodnevno pomaže da se uživa u blagodatima podneblja. O specifičnom klimatskom podneblju i pozitivnom utjecaju na zdravlje, kao ljekar bih mogla dugo govoriti, priča Duraković.

Mnogi zaboravljaju činjenicu da je zahtjevni most Počitelj isplaniran činjenicom da ruta autoputa na jugu Mostara prolazi obroncima Podveležja. Graditi skupi most, pa ponovo dovoditi put u južni dio Mostara, se moglo sa mnogo kraćom rutom i s daleko manje uništavanja plodnog tla.

– S prethodnom rutom iz 2011. cilj je bio povezati šire regiju, održati određenu visinu i spriječiti uništenje obradivog zemljišta, odnosno prolazak kroz naseljena područja. Novom rutom na udar je došla najplodnija zemlja u Hercegovini. Ona koja ima kategoriju A i nje je svega pet posto. Također, nova ruta podrazumijeva značajan visinski pad s regije tunela Kvanj preko krečnjačke strukture u dolini Bune i Bunice. I gle čuda na kraju – pravljenje tunela ispod aerodroma. Realizacija takvog plana donijela bi mnogo štete regiji bogatom podzemnim vodama. Danas ima najmanje 21 registrovani aktivni izvor podzemnih voda u ovom dijelu Mostara. Tu je i značajan ekosistem, specifična flora i fauna u regiji, rizik za opstanak endemskih vrsta od kojih je najvažnija mekousna pastrmka, uništenje kamenoloma Mukoša iz kojeg je građen Stari most… Podzemne vode koriste se za navodnjavanje poljoprivrednih dobara, za piće… Realizacija plana povećava i rizik od poplava, uništenje specifičnih kultura za regiju… U izradi studije za aktualnu rutu nisu angažovani stručnjaci iz speleologije i ihtiologije, a nisu napravljena ni značajna ispitivanja koja bi bilo nužno uraditi. U samoj procjeni nije spomenut ni uticaj na zdravlje ljudi. Na zahtjev Bankwatcha napravljena je analiza koja je pokazala da postoji rizik od oboljenja za ljude koji žive blizu autoputa, govori Duraković.

Nakon nekoliko godina zastoja u junu 2016. Vlada FBiH je uvojila amandmane na Nacrt prostornog plana kojim je promijenjeno više od 60 posto ranije planirane trase. Izmjene Prostornog plana formalizirao je Predstavnički dom Parlamenta FBiH u januaru 2017.

– U toku prezentacija nove trase od strane čelnika JP Autoceste i lokalne SDA koja je održana u Blagaju (postoji video zapis) lokalno stanovništvo je iskazalo veliko nezadovoljstvo. I pored rasprava, medijske podrške nezadovoljnim građanima, Parlament je u februaru iste godine usvojio dvadestogodišnji prostorni plan sa potpuno revidiranom trasom. Nova ruta će zahvatati daleko veću zonu poljoprivredne i naseljene regije, nego ona iz 2006. koja je prethodno odbačena. Na osnovu ovih odluka otvorila se mogućnost traženja kredita od evropskih banaka (EBRD i EIB) od strane JP Autocesta, a ugovori su potpisani tokom 2018. Lokalno stanovništvo kao jedinu preostalu šansu vidjelo je traženje zaštite od banaka koje i pored toga što su finansijske institucije i imaju profit od kredita, ipak moraju raditi u skladu sa regulativama, a koje u osnovi imaju detaljna pravila o zaštiti okoliša, kulturno-historijske baštine i zaštite ljudskih prava, zaključila je Duraković.

Predsjednica Eko dvogleda Amna Popovac od samog početka borbe je uz građane. Uložila je mnogo vremena, novca, energije i nije se predala, iako su je uvjeravali da se “bori s vjetrenjačama”.

– Jedna od aktualnih tema je most Počitelj. Postoje i problemi finansijske prirode o kojim mi ne želimo. Nas interesuju borba protiv korupcije, zaštita ljudskih prava i zaštita okoliša. Uglavnom, naše aktivnosti su usmjerene u tom pravcu. I ja sam jedna od potpisnica žalbe upućene na adresu EBRD-a, koji kreditira buduću trasu. Proces je u toku. Žalbeni postupak je u finalnoj fazi. O težini problema govori činjenica da je projekat “Tunel Kvanj – Mostar jug” pred menadžmentom EBRD-a. Ta banka treba da sačini akcioni plan. Poznato je da kredit nije isplaćen, iako je ugovor između Autocesta FBiH i EBRD-a potpisan u septembru 2018, podsjeća Popovac.

EBRD, kako kaže, nije potpisala zatraženi kredit od strane JP Autoceste za finansiranje trase Mostar sjever – Mostar jug upravo zbog uočenih problema oko rute “Mostar jug- tunel Kvanj” i moguće je da će doći do problema i na ovoj trasi.

– Da podsjetim, nakon prezentacije nove rute od strane JP Autoceste u saradnji sa predstavnicima SDA u Blagaju, 17. januara 2017. koja je dokumentovana i o kojoj su napravljene reportaže, a na kojoj su stanovnici digli glas protiv rute, slijedio je red događaja u kojim su vlastodršci nažalost odobrili ili izglasali rutu. Situacija je jasna, o vlasništvu prirodnih i privatnih dobara odlučuje politika, a pojedinačni protesti određenih parlamentaraca su ušutkani. Oštećenim građanima jedina alternativa je obraćanje međunarodnim bankama, u ovom slučaju EBRD-u i EIB-u. Lično sam radila na projektu povratka raseljenih i izbjeglih, manjinskih skupina u regiji, u što spadaju i naselja Ortješ, Malo Polje i Hodbina i dobro sam znala koliko su novca uložile međunarodne organizacije da pomognu povratak ovih ljudi, da im se omogući nesmetano uživanje poljoprivrednih dobara i ostvarenje prihoda, drugim riječima – održivi povratak. Ovim projektom, novom rutom dolazi do ekspropijacije zemlje povratnika većinom bošnjačke i 56 posto srpske nacinalnosti. Znajući ukupan broj poslijeratnih žitelja srpske nacionalnosti u regiji, procenat govori o težini problema, napominje Popovac.

Ekspropijacija zemlje u području predviđenom za prolazak uskog koridora za koju aktivisti kažu da je bespravna, započela je tokom 2019. godine.

– Ovi ljudi su trebali pomoć. U početku smo se oslanjali na domaću, a kasnije smo uspjeli dobiti pomoć od evropskih organizacija. Kako eksproprijacija nije obuhvatila vlasnike zemlje koja se nalazi neposredno uz uski koridor, tako bi planirana trasa trebala biti u dvorištu nekih oštećenih, koje niko nije obavjestio da i oni mogu postati žrtve privremene eksproprijacije. Podnesena je još jedna žalba EBRD-u od oštećenih. Tim činom jedan od njih je postao beskućnik, a on i njegova porodica bez prihoda sa zemlje koja mu je oduzeta. Novcem od eksproprijacije ta porodica ne može nastaviti živjeti od rada na zemlji i obezbjediti isti prihod. Pored svega lošeg u našem pravnom sistemu postoje dobri zakoni za ljude koji su pod prisilom ili lažnim obećanjima pristali na eksprorijaciju. Svako od njih ima pravo podnošenja zahtjeva o poništenju eksproprijacije, ukoliko u roku od tri godine od momenta ekspropijacije nije došlo do radova na projektu. Oni koji su spremni vratiti novac za eksproprijaciju, mogu iskoristiti ovu mjeru i vratiti zemlju u posjed. Znajući kolika je trenutna cijena poljoprivrednog zemljišta u ovom kraju, vjerujem da će veći broj građana odlučiti za ovu opciju. Na kraju moram reći da sam po prirodi optimistična i da se i u ovom slučaju nadam pozitivnom ishodu procesa. Energija, vrijeme i preciznost kojim smo pristupili problemu su indikatori mojih predviđanja. Do kraja 2023. ćemo imati mnogo konkretnije odgovore, istakla je Popovac.

Iz JP Autoceste Federacije BiH poručili su nam da je za dionicu Mostar jug – tunel Kvanj završen idejni projekt, dok je postupak nabavke glavnog projekta otkazan iz razloga što je Vlada Federacije BiH promijenila realizaciju projekta sa FIDIC Crvene knjige na FIDIC Žutu knjigu, što podrazumijeva da izabrani izvođač izrađuje glavni projekt na osnovu idejnog projekta investitora.

“U završnoj je fazi tenderska procedura za izbor izvođača radova za dionicu Mostar jug – tunel Kvanj dok je za usluge nadzora također u završnoj fazi procedura dodjele Ugovora. Što se tiče suglasnosti i dozvola, ishodovane su prethodne suglasnosti za urbanističku suglasnost. Finalizirana je i javno objavljena ažurirana Studija utjecaja na okoliš, Plan upravljanja otpadom, Procjena biološke raznolikosti, te drugi dokumenti propisani politikom zaštite okoliša i socijalnih pitanja EBRD-a. Podnesen je zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti nadležnom ministarstvu te je u toku obrada datog zahtjeva, čeka se suglasnost Ministarstva obrane BiH koja je preduvjet za dobivanje urbanističke dozvole. Urbanistička suglasnost za spomenutu dionicu će biti ishodovana nakon dobivanja suglasnosti od strane Ministarstva obrane BiH. Izgradnja dionice Mostar jug – tunel Kvanj, ukupne dužine 9,2 kilometara, financirati će se sredstvima osiguranim kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i grant sredstvima Europske unije”, poručili su.

(inforadar)