“Za nositelja investicije projekta gasovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: investitor)”, piše u stavu 1 člana 5 HDZ-ovog nacrta Zakona.
lnvestitor će, piše dalje, projekt izgradnje gasovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” realizovati u dva pravca čija će izgradnja početi istovremeno i to:
a) izgradnja interkonekcijskog transportnog gasovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu granica Republika Hrvatska/Bosna i Hercegovina – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik-Travnik sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju i Jajcu; b) izgradnja_ transportnog gasovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar.
“Koordinate tačke interkonekcije transportnih sistema definiraju se posebnim sporazumom izmedu dva susjedna operatora transportnih sistema i to:Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostariz Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Mostaru, kao javno preduzećečiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovinei “Plinacro” d.o.o. iz Republike Hrvatske”, navedeno je u nacrtu zakona.
Dakle, HDZ predlaže da osnivač preduzeća bude Federacija BiH, ali da njegovo sjedište bude u Mostaru. BH Gas se u ovom zakonu ne spominje nikako.
U kompletan posao oko ovog projekta uvode se i tri kantonalne vlade – Vlada HNK, Vlada ZHK i Vlada SBK. Ove tri vlade kantona u kojima glavnu riječ vodi HDZ BiH “provest će su potrebnu proceduru za realizaciju projekta Južna interkonekcija”, te će “sarađivati sa investitorom”.
Podsjetimo, američki državni sekretar Antony Blinken uputio je 17. januara ove godine pismo ministru vanjskih poslova biH Elmedinu Konakoviću u kojem je od njega zatražio da utiče na lidera HDZ-a Dragana Čovića kako bi se riješilo pitanje Južne interkonekcije.
“Pozivamo Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja ključni korak prema izdavanju dozvola, finansiranju i izgradnji plinovoda.BH-Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije,ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.
Međutim, na to pismo je oštro reagirao lider HDZ-a BiH Dragan Čović koji je kazao da ne odustaje od svoje namjere da Južnom interkonekcijom upravlja novo preduzeće čije bi sjedište bilo u Mostaru. Predsjednika HDZ-a otvoreno je podržao hrvatski premijer Andrej Plenković.
Ambasada SAD-a je nekoliko puta oštro reagirala na Čovićeve istupe, HDZ-u bliski novinari iz Washingtona su najavljivali američke sankcije protiv Dragana Čovića, ali do danas ništa konkretno nije urađeno.
Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu još prošle godine je, odmah nakon preuzimanja mandata, iz parlamentarne procedure povukla Zakon o Južnoj interkonekciji koji je predviđao da BH gas upravlja ovim plinovodom. Iako je Nikšić američkim diplomatama obećao da će tokom marta Vlada FBiH uputiti identičan nacrt zakona u parlamentarnu proceduru to se nije desilo. Umjesto toga, Klub delegata iz reda hrvatskog naroda je Domu naroda FBiH dostavio novi nacrt Zakona. BH gas je, suprotno zahtjevima SAD-a, izbačen iz projekta.
