Roznamedžijina džamija se nalazi na uglu Kresine i Srednje ulice, a izgrađena je prije 1620. godine. Osnivač džamije je Ibrahim-efendija Roznamedžija koji je slovio kao obrazovan i ugledan čovjek, koji je radio na dvoru sultana Murata IV. koji je vladao od 1623. – 1640. godine.

Ibrahim-efendija Roznamedžija je rodom bio iz Nevesinja, dok se u osmanskim spisima naziva Mostarli Ibrahim-paša. Roznamedžijin posao je bio da u sultanovo ime piše dnevne zapovijedi i odatle mu dolazi i ime Roznamedžija.

Po natpisu na ploči iznad ulaznih vrata, džamija je temeljito popravljena 1897. godine. Godine 1967, vjetar je do šerefe srušio munaru pa je ona dvije godine kasnije ponovo ozidana.

Džamija je zatvorena 1924. godine i u njoj je jedno vrijeme radila stalna izložba projekata Urbanističkog zavoda u Mostaru. Prostor Roznamedžijine džamije, prije rata,  korišten je i kao klasični galerijski-izložbeni prostor u kome su otvorene brojne izložbe.

Ta činjenica je u poratnim vremenima, uporedo sa jačanjem religijske svijesti kod Bošnjaka, često korištena u dnevnom narativu kao primjer lošeg odnosa prema islamu u ranijem društvenom uređenju.

Međutim, danas Roznamedžijina džamija služi kao skladišni prostor za ulične štandove za prodaju palačinki, pa takva argumentacija pada u vodu.

Ova “nova namjena” džamijskog prostora sasvim sigurno nije primjerena i vjerovatno će se neko sjetiti da ovo ruglo ukloni.