Mnoge stare bošnjačke porodice iz Mostara su potpuno izumrle, ali je ipak jedan broj njihovih nasljednika ostao i do danas. Jedna od tih porodica su Ćemalovići koja živi na Buni i oni su stariji od “gradskih” Ćemalovića. O tome svjedoči njihova mahala, imanje i Ćemalovića kula na Buni. U Ortiješu, imanje im je oteo Ali-paša Rizvanbegović i upravo na tom posjedu sagradio je džamiju, svoje dvore i još nekoliko zgrada. Kada je Husein-kapetan Gradaščević ustao protiv Osmanlija tražeći autonomiju, članovi porodice Ćemalović su mu se pridružili, kontrirajući Ali –paši koji je bio na strani Turaka.
Što se tiče “mostarskih” Ćemalovića i oni su bili bogati a u vlasništvu su imali velike posjede na cijelom prostoru mostarskog kadiluka. Iz do sada istraženih pisanih dokumenata može se konstatovati da je najstariji predak ove porodice Omer Ćemalović koji je živio u Mostaru 1767. godine. Vjerovatno je bilo još starijih ali prema dokumentima je to bio Omer. U sidžilu (sudski registar parnica) mostarskog kadije spominje se kao svjedok u jednom sudskom sporu. S druge strane Omer-aga Ćemalović je zajedno sa grupom Mostaraca koju su sačinjavali Ali-aga Dadić, Hasan-aga Bakamović, Mehmed –aga Ćumurija, bio prisutan na jednom savjetovanju kod valije (upravnik provincije) u Travniku. Ovo nam potvrđuje da je Omer-aga pripadao vrlo uskom krugu uglednih i uticajnih mostarskih aga. Poziv za ovaj skup poslao je bosanski valija Mostarcima 1792. godine.
Iz porodica Ćemalovića trojica su bili hafizi a uz to su neki bili i veoma učeni ljudi. Tako su obavljali dužnosti imama (koji vodi namaz-molitvu), hatiba (imam koji vazi hutbu za džumu), vaiza (poznavatelj vjerske literature) i mualima (vjeroučitelj). Trojica su poznata kao prepisivači djela pisanih na orijentalnim jezicima dok su neki imali privatne biblioteke. Sve nam to govori da su njegovali pisanu riječ. Tako je hadži hafiz Derviš Mehmed bio imam i hatib u Tabačkoj džamiji koja se nalazi u Priječkoj čaršiji. Hadži hafiz Muhamed efendija bio je imam i hatib Nezir agine džamije i Tabačice. On je bio i prepisivač djela. Hafiz Mustafa Ćemalović je bio imam i hatib Derviš-pašine i hadži Ali-bega Lafe džamije.
Najpoznatije ime iz ove porodice svakako je Smail-aga Ćemalović (Mostar, 1884- Jasenovac, 1944). U Gracu je završio trgovačku akademiju. Izdavao je listove Musavat, Srpska omladina i Samouprava. Poslije oslobođenja od Austrougarske 1918. godine postavljen je za gradonačelnika Mostara. Bio je posljednji predsjednik Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO) u Mostaru čije je djelovanje prekinuto 1941. godine. Posjedovao je bogatu biblioteku i vrijedne dokumente.
Smail-aga Ćemalović ubijen je u Jasenovcu 1944. godine.
