Pozder je navela da od početka mandata uključuju nevladin sektor kao partnera i da je raduju sastanci poput ovog kada postoji konsenzus.

– Pitanje Gornjih horizonata je prevažno za građane Stoca, za ljude u toku Bune i Bunice, u donjem toku Neretve, kao i za ljude u Metkoviću i Opuzenu u Hrvatskoj. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je još od 2012. činilo napore da utiče kako bi se zaštitile pomenute vode, ali institucije i sudovi u RS-u su ignorisali argumentaciju koja je dolazila s federalne strane. To je naša realnost, ali mi moramo učiniti sve da se ta realnost mijenja nabolje – rekla je Pozder.

Istakla je da je presuda Okružnog suda u Banjoj Luci kojom je poništeno rješenje koje je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a o izgradnju infrastrukturnih objekata hidroelektrane Dabar, na slivu rijeke Zalomke, u okviru projekta Gornji horizonti, primjer da se ta realnost može mijenjati i da se tu vidi koliko je važna uloga civilnog sektora.

Dogovoreno je da se napravi zajednička radna grupa/tim koja će na prvoj narednoj sjednici Međuentiteskog tijela za očuvanje okoliša informisati to tijelo o aktivnostima koje se poduzimaju.

Također, dogovoreno je da će radna grupa/tim učestvovati na javnim raspravama po svakom pitanju koje se tiče projekta Gornji horizonti, kao i da će raditi na informisanju javnosti i medija kako bi se učinilo sve da se zaštite tokovi kraških rijeka Bune, Bunice, Bregave, kao i Hutovog blata i toka Neretve južno od Mostara.

S obzirom na činjenicu da su u proceduri izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode u FBiH, kojima bi se trebao skratiti postupak u procesu zaštite određenog područja, učesnici sastanka su se složili da se razmotri i inicijativa o proglašenju Bune, Bunice i Bregave zaštićenim područjima.

Azra Berbić iz Fondacije ACT poručila je da aktivisti vjeruju da hitno trebamo djelovati kako bismo zaštitili tokove Bune, Bunice i Bregave od negativnih posljedica projekta Gornji horizonti.

Dodala je da, svjesni činjenice da vlasti u entitetu Republika Srpska nemaju namjeru stati s realizacijom ovog projekta, te činjenice da će realizacija istog imati direktan uticaj na građane u Federaciji, ali i u Republici Hrvatskoj, zahtijevaju da javnost bude uključena u svim fazama postupka izdavanja dozvola i procjene uticaja na okoliš, te da realizacija svih aktivnosti projekta bude transparentna.

– Borba za Bunske kanale je trajala deset godina i uspjelo se zaštiti ih od izgradnje malih hidroelektrana. Međutim, projektom Gornji horizonti opet će i ti Bunski kanali biti ugroženi i mi zajednički moramo djelovati da sačuvamo ne samo ovaj biser prirode već i ekološki prihvatljiv protok vode na spomenutim rijekama, a ne da u budućnosti propisi o ekološki prihvatljivom protoku budu mrtvo slovo na papiru. Pozdravljamo otvorenost vlasti na federalnom i kantonalnom nivou da zajednički radimo na rješavanju gorućih pitanja zaštite Hercegovine od negativnih posljedica projekta Gornji horizonti – kazala je Berbić.

Na sastanku je zaključeno da je najvažnije istrajati i insistirati na zaštiti protoka vode, te zaštiti prava građana na učešću u procesima odlučivanja i izdavanja dozvola, kao i na zajedničkom učešću i poduzimanju pravnih radnji, saopćeno je Federalnog ministarstva okoliša i turizma, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Sastanak je održan na inicijativu predstavnika nevladinog sektora iz Fondacije Atelje za društvene promjene ACT.

Sastanku su prisustvovali ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK Mario Jurica i ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK Emil Balavac, te predstavnici Fondacije ACT Arza Berbić, Sunčica Kovačević i Arnel Mahmutović.

(FENA)