Na današnji dan, 6. maja 1925. godine umro je Mustafa Mujaga Komadina.
Kroz historiju Mostar je imao mnogo gradonačelnika, jedan od najistaknutijih je Mustafa ”Mujaga” Komadina.
Za vrijeme njegovog mandata, u periodu od 1909. do 1918. godine, zabilježena je intezivna izgradnja građevina evropskog stila. Tada je Mostar dobio izgled srednjoevropskog grada.
Rođen je 1839. godine u Husein-hodžinoj mahali, današnjem mostarskom naselju Cernica.
Mujagin otac po zanimanju je bio sarač, sedlar, i pravio je opremu za tadašnju tursku vojsku. Ime njegove majke niti porijeklo nije poznato. Prema izvorima, Mujaga je imao trojicu braće i jednu sestru.
Mujaga Komadina je završio mekteb i medresu, te je tečno pričao turski i njemački jezik. Uživao je u čitanju knjiga, većinom turskih djela, i imao je veliku privatnu biblioteku.
Prema nekim historičarima, Mujaga se poprilično kasno oženio. Vjenčao se sa Dudom Pašić iz Mostara, najvjerovatnije 1887. godine.
Duda i Mujaga imali su šest sinova: Asima, (1888–1940), Ahmeda (1890–1968), dr. Edhema (Pašu),(1898–1963), dr. Saliha, (1895–1993), Hivziju, (1901–1980), smrtno stradalog u prometnoj nesreći u mostarskoj Liska ulici, i Ševkiju (1907–1943), koji je poginuo u partizanima, najvjerovatnije u selu Raštani (u blizini Mostara). Tijelo mu nikada nije pronađeno.
Mujaga Komadina je bio poznat i po odijevanju u tradicionalnu bošnjačku odjeću. Često su ga i osuđivali zbog odjeće, posebno među članovima Gradskog vijeća ili među svojim političkim suparnicima.
Kao uspješan i poslovan čovjek nudio je finansiranje određenih projekata vlastitim prihodima. Također pomogao je stvaranju korisnih društvenih organizacija, humanitarnih akcija u Mostaru. Ovo je samo jedan od razloga zašto je ostao upamćen kao veliki čovjek i humanitarac.
Izgradio je musafirhanu na Titovoj ulici 1883. godine, a dvije godine nakon financirao je oporavak Ćejvan-Ćehajine džamije i rekonstrukciju njene munare.
Također, iste godine (1885) uložio je 50 forinti za osnivanje Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Mostaru.
Na Mejdanu je otvoren Časničko-činovnički kasino, koji se počeo graditi nekoliko godina ranije. Većinu sredstava za gradnju, po 20.000 forinti, dali su u vidu pozajmice Komadina i inžinjer Hauzer iz Trsta.
Kada je jedna od najhladnijih zima zadesila Mostar (1887) veliki broj građana je ostao bez hrane i ogrjeva. Mostarci su te kobne zime više dana gladovali i smrzavali. Tada je Mujaga po telalima rekao da će svima koji su u teškoj situaciji podijeliti 500 tovara drva i čak 40 vreća brašna.
Mujaga Komadina je osnovao jednu od prvih humanitarnih bošnjačkih organizacija u Hercegovini koje se zvalo ”Muslimansko dobrotvorno društvo”
Glavni cilj organizacije bio je pomaganje siromašnim i promocija trgovine i zanatstva.
Prema dokumentima, Mujaga je pomogao stradalim od požara u Travniku 1902. godine.
Vijećnik Gradskog vijeća Mostara bio je od 1893, a gradonačelnik Mostara postao je 1909.godine i bio sve do 1918.godine , tačnije u posljednjoj deceniji austro-ugarske vladavine.
Godine 1913. izgrađen je Lučki most, u čijoj je blizini smještena škola (koja danas nosi njegovo ime), a koji je tadašnje Gradsko vijeće Mostara nazvalo po Komadini zbog njegovih zasluga u gradnji mosta.
Most koji je također izgrađen za vrijeme Komadine je Carinski most.
Jedna od njegovih najpoznatijih investicija u Mostaru zasigurno je Gradska banja ali i zgrada Gimnazije.