HomeMostarlookDamir Markovina: U filmu sam ispričao priču o ratu i Mostaru, gradu...

Damir Markovina: U filmu sam ispričao priču o ratu i Mostaru, gradu koji sam bio prisiljen napustiti

Objavljeno

Damir Markovina, mostarski glumac i reditelj koji već godinama gradi svoju karijeru u Zagrebu, govorio je za Klix.ba o svom nagrađivanom filmu “Dezerteri”, svojoj karijeri i projektima na kojima trenutno radi.

Film “Dezerteri” je zapravo hibridni dokumentarni esej o generaciji bosanskohercegovačkih srednjoškolaca iz Mostara koja je na pragu zrelosti pogođena razornim ratom. Ovaj mozaik sjećanja na rane devedesete sastavljen je od savremenih razglednica i nijemih kadrova mjesta gdje su se nekada vodili ratovi, a koja su protagonisti filma bili prisiljeni napustiti.

Markovina je tokom razgovora otkrio šta ga je motiviralo da se bavi ovom temom.

“Svaka osoba je suma trauma koje je prošla i procesa s kojima se nosi. Moj film je zatvaranje jednog ličnog procesa. Konačno sam dovoljno star da mogu bez traume gledati na svoju prošlost i iskoristiti je da se bavim temama koje me lično pogađaju, a koje, nažalost, nemaju dovoljno glasno prisustvo u javnom prostoru. Današnji svijet suočen je s velikim izazovima poput izbjegličke krize i migracija, i smatram da su post-jugoslavenska društva zaboravila vlastite sudbine izbjeglica i migranata. Moja je jedna od njih i nikada je nisam zaboravio”, rekao je Markovina.

Film je bio plod dugog sazrijevanja, a Markovina ističe kako je posljednje četiri godine proveo u njegovoj realizaciji.

“Odluka o ovom filmu sazrijevala je trideset godina. Razmišljanja o Mostaru i ratu su uvijek bila prisutna, a sada imam priliku na filmskom platnu podijeliti svoju priču o gradu koji sam bio prisiljen napustiti i o ljudima čije je živote rat nepovratno promijenio”, rekao je.

Od glumca do reditelja

Nakon dugogodišnje karijere kao glumac, Markovina se odlučio baviti i režijom, a u razgovoru je otkrio kako je došao do ove važne odluke.

“Gluma i režija su u mom slučaju komplementarni. I jedno i drugo su samo različiti aspekti istog posla – pričanje priča o tome što znači živjeti u današnjem društvu. U procesu režije posebno me veseli kreativna kontrola koju imam, jer kroz cijeli proces mogu oblikovati svoj rad do izlaska na filmsko platno”, objasnio je.

“Dezerteri” prikazuje iskustva izbjeglica kroz likove koji odražavaju školsku generaciju.

Markovina je priznao koliko je teško bilo distancirati se od vlastite prošlosti dok je stvarao film.

“Postojao je vrlo konkretan period nakon egzodusa iz mostarske ratne zone u kojem smo mi, klinci s osamnaest godina, jedni drugima bili sve: surogat roditelji, ispovjedaonice, podrška. Naši biološki roditelji su bili odsutni, a mi smo bili prepušteni sami sebi, noseći teret rata i nesigurnosti. Pisma koja su bila temelj filma, nosila su podršku i dokaz da nismo sami”, rekao je.

Mostar, kao grad s bogatom historijom i teškom prošlošću, odigrao je ključnu ulogu u ovom filmu. Markovina je govorio o tome kako je bilo prenijeti specifičan duh Mostara na filmsko platno.

“Mostar je grad u kojem su se dogodile moje formativne godine, i moj život uvijek nosi njegov nazivnik. Unatoč svim teškoćama kroz koje je prošao, Mostar je još uvijek živ i iznimno vitalan grad. U “Dezerterima” se vidi taj optimizam, energija grada koja je dala poseban pečat filmu“, ističe Markovina.

Film prati likove kroz njihove borbe za identitet u razorenom društvu. Markovina objašnjava kako je oblikovao likove i kako je spojio emotivne i političke aspekte njihovih priča. „U montaži Dezertera sam se koncentrirao na to kako smo se mi, klinci iz 1992., nosili s razaranjem svijeta.

Danas, mi smo odrasli ljudi, sa stavovima i iskustvom, ali tada smo bili izgubljeni, neshvaćeni. Film je pokušaj da prikažemo ono što smo osjećali tada i kako smo nosili teret rata”, rekao je.

Za Damira Markovinu, Mostar ima poseban značaj: “Svaki novi dolazak u Mostar uvijek vrlo mistično iskustvo, ulaznica za velike emocije od kojih je djetinjstvo napravljeno. Naravno, on je danas grad potpuno drugačiji od grada mog odrastanja, tako i treba biti. No, on je i dalje tamo, mediteranski otvoren, uvijek spreman na okrutnu šalu i pakleni ljetni dan. Još uvijek govorim njegov jezik. Postoji razlog zašto se upravo tamo smjestio taj grad i taj razlog mržnja i rat nisu uspjeli poništiti. On je mjesto premošćivanja, tranzita, koegzistencije. Neretvanska inačica mediteranskog porto franca, i to je njegov smisao – susret, kojem se svaki put nervozno veselim, ožiljak koji definira i koji stalno grebem”, kazao je.

Na kraju razgovora, Markovina je otkrio i projekte na kojima trenutno radi.

“Radim na dva nova filma. Jedan je Još jedan film o ratu, “Ocu i domu”, koji temelji na iskustvima mog oca, a drugi je “Red plovidbe”, priča o trajektu koji spaja Korčulu s kopnom. Oba projekta su vrlo osobna i važna”, zaključio je.

(klix)

Najnovije

Dva sindikata preporučila: Ne smije doći do zaključivanja ocjena

Dva sindikata prosvjetnih radnika koji nastavu izvode na bosanskom jeziku u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK)...

FK Velež: Vedran Pelić novi direktor Omladinske škole

Fudbalski klub Velež Mostar obavjestio je danas svoje članove, navijače i prijatelje Kluba da...

Pomoć socijalno ugroženim obiteljima na poplavljenim područjima Konjica i Jablanice

Direktor Caritasa biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan don Ante Pavlović i koordinator Caritas projekta Poplave...

Trebinje: Jaka bura nanijela štetu, stablo se obrušilo na automobile

Na području Trebinja od jučer puše jaka bura čiji udari dostižu brzinu do 100...

Vezane vijesti

Dva sindikata preporučila: Ne smije doći do zaključivanja ocjena

Dva sindikata prosvjetnih radnika koji nastavu izvode na bosanskom jeziku u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK)...

FK Velež: Vedran Pelić novi direktor Omladinske škole

Fudbalski klub Velež Mostar obavjestio je danas svoje članove, navijače i prijatelje Kluba da...

Pomoć socijalno ugroženim obiteljima na poplavljenim područjima Konjica i Jablanice

Direktor Caritasa biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan don Ante Pavlović i koordinator Caritas projekta Poplave...