Na konferenciji ”Web3 i blockchain u BiH, koja se održala u srijedu u Intera Tehnološkom Parku (Intera TP) u Mostaru, naglašena je važnost praćenja globalnih trendova te detaljnijem posvećivanju razvoju upotrebe ovih tehnologija, potrebi digitalizacije u BiH te je razgovarano i o vizama za digitalne nomade u BiH.

Direktor Intera TP Vedran Šimunović ističe kako već drugu godinu sarađuju s Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke (FMON) na inovativnim projektima i približavanju znanosti tehnologijama koje su trenutno aktuelne.

“Jedan od takvih događaja je i današnja konferencija. Prošle godine smo skoro pa proročki odradili konferenciju o primjeni umjetne inteligencije u BiH gdje smo praktički najavili boom umjetne inteligencije koji se dogodio prošle godine i sada je u općoj primjeni svuda u svijetu. Nadam se da će takva stvar biti i s Web3 i blockchain tehnologijama jer smatram da su ove tehnologije jako značajne za budućnost digitalizacije i digitalnog svijeta te transparentnost podataka”, mišljenja je Šimunović.

Kako kaže, one se nažalost često dovode u pogrešnu konotaciju zbog kriptovaluta i ostalih tehnologija.

“Njihova primjena za regulatore i za državu neizmjerno je važna i to će se sve više vidjeti u budućnosti, one nude potpunu transparentnost i decentraliziranost u korištenju podataka”, naglašava direktor Intera TP.

Mnogi dovode blockchain u negativnu konotaciju zbog malverzacija s kriptovalutama, ali on ističe kako je to pogrešno.

“Upravo je blockchain došao u negativnu konotaciji zbog kriptovaluta, ali to je tehnologija koja stoji unutar njih. Većinom se smatra da se ta tehnologija koristi za neka razna finansiranja, za anonimna prebacivanja novca, međutim ako vidite kako se ponaša ta tehnologija je da je na svakom bloku zapisana svaka transakcija. Zbroj blokova je nepromjenjiv na čitavoj decentraliziranoj mreži, a to znači da jednostavno ne možete varati unutar tog sistema. Uvijek se može naći porijeklo nečega što je poslano, što je postavljenu u taj sistema ili svega onoga što je mreža prihvatila. Ako neko pokuša varati on bi praktički morao varati čitavu mrežu u isto vrijeme što je teoretski nemoguće. Sve se može iskoristit za dobro ili loše, ali to dobro ili loše će biti transparentno prikazano na mreži”, pojasnio je Šimunović.

Stručni saradnik u FMON-u Goran Karanović je izjavio kako iznimno važno da se tema Web3 i blockchaina obrađuje po prvi puta u BiH.

“Riječ je o tehnologijama koje su trenutno među najvažnijim temama u svijetu nauke, inovacije i tehnologija i jako nam je drago da su bh. naučnici i istraživači dio globalnog razgovora o ovim važnim temama”, kazao je Karanović.

Dodaje kako su Web3 i blockchain tehnologije s rastućim značajem koji imaju široke primjene u svijetu prvrede te kako je FMON-u važno da naši naučnici budu u prilici biti dio globalnog razgovora o ovim tehnologijama, ali i postavljanju temelja za internet budućnosti.

“Na nekoj svjetskoj mapi smo počeli razgovore, obrađujemo ove teme što je jako važno i imamo priliku vidjeti kako se i na koji način mogu spojiti nauka i inovacije te njihova primjena u gospodarstvu u našoj državi, ali i globalno te koliko su naši istraživači i naučnici u prilici doprinijeti ovoj temi koja ima globalan značaj”, poručio je stručni saradnik federalnog ministarstva.

Igor Jurčić iz HT Eroneta predstavio je svoj rad u ulozi telekom operatora u Web3 okruženju.

“Drago mi je da je napokon pokrenuta priča o Web3 okruženju u BiH jer to je ono što nam nedostaje. Digitalizacija u ovoj državi je na jako niskom nivou i vjerujem da je ovo pravi način da se ova priča pokrene i da krenemo s mrtve tačke. Prema IDI indeksu razvijenosti, koji se mjeri u okviru ITU organizacije, 2017. godine je analizirano 40 država u Evropi, a BiH je bila uvjerljivo na zadnjem mjestu”, rekao je Jurčić.

Naglašava važnost donošenja digitalne strategije na nivou države.

“Telekom operatori tu mogu jako puno napraviti, čak 40 ili 50 posto posla, ali nije samo do njih. Moraju se uključiti sva sveučilišta i sve druge firme koje imaju svog interesa u ovoj priči. Osim digitalne strategije osvrnuti će se i na neophodnost uvođenja, što je prije moguće, viza za digitalne nomade. Tu priču pokrećemo od 2020. godine, a do sada se ništa nije učinilo. Moja poruka je ”Digitalna strategija pod hitno te uvođenje viza za digitalne nomade što prije”, poručio je.

Jurčič smatra kako BiH u priči oko viza za digitalne nomade mora naći svoju šansu.

” Mislim da ima 17 država koje imaju vize za digitalne nomade, među njima i Hrvatska, a BiH tu mora naći svoju šansu. Moramo dovesti mlade ljude koji će ovdje raditi i stvarati za strane firme, ali svoj novac trošiti ovdje. Ako znamo da svi oni imaju platu u prosjeku od 2.500 do 3.000 dolara i ako bi na mjesečnom nivou ovdje neko potrošio 1.000 do 1.5000 dolara, zamislite koliko bi recimo hiljadu takvih ljudi donijelo svježeg novca našoj državi. Nadam se da će ova konferencija biti jedan novi način da pokrenemo priču za digitalne nomade”, zaključio je Jurčić.

(FENA)