Ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije, prof. dr. Adnan Velagić, preuzeo je funkciju ministra u vrlo izazovnom razdoblju.

U intervjuu za naš list ministar Velagić govorio je o ključnim ciljevima, uključujući reformu obrazovnog sistema, poboljšanje uvjeta rada prosvjetnih radnika, te donošenju novih zakonskih okvira za koji kaže kako će modernizirati sektor obrazovanja, kulture i sporta u HNŽ-u.

Također, osvrnuo se i na aktualne probleme, poput štrajka prosvjetnih radnika, te je iznio planove za unapređenje studentskog standarda i podršku kulturnim i sportskim projektima u županiji.

Preuzeli ste funkciju ministra u izazovnom trenutku. Koji su Vaši glavni ciljevi i prioriteti na ovoj poziciji? 

-Slažem se u potpunosti. Situacija je najblaže rečeno izazovna. No, s obzirom na to da svaka oblast društvenog djelovanja počiva na zakonskoj i podzakonskoj regulativi, jedan od mojih osnovnih prioriteta – kao ministra obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a bit će izmjena postojeće i donošenje nove zakonske regulative. Pri tome mislim na sve nivoe obrazovanja u cilju ostvarivanja pretpostavki za stjecanje kvalitetnijih vještina i kompetencija učenika i studenata, kao i zakonske regulative drugih oblasti nad kojima Ministarstvo ima ingerencije. Nažalost, zakonski i podzakonski akti, koji obuhvaćaju resor Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a, već odavno su prevaziđeni. Zbog toga smo u Ministarstvu odmah pristupili izradi niza novih zakonskih i podzakonskih akata, koji imaju za cilj sistematsko rješavanje nagomilanih problema. Tako smo, za samo godinu dana, izradili: Nacrt Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNŽ-u, Nacrt Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u HNŽ-u, te Nacrt zakona u kulturi (koji do sada HNŽ nije imao), koji su upućeni u daljnju zakonom predviđenu proceduru.

Uzimajući u obzir činjenicu su ljudski resursi najvažniji faktori u svim oblastima djelovanja, prioritet je, naravno, i poboljšanje uvjeta rada zaposlenika svih nivoa obrazovanja u HNŽ-u. Zato smo u prošloj godini uradili nove Pedagoške standarde i normative; Pravilnik o stručnom usavršavanju i napredovanju odgajatelja i stručnih suradnika u predškolskim ustanovama, te Pravilnik o stručnom usavršavanju i napredovanju nastavnika i stručnih suradnika u osnovnim školama, a sve u cilju očuvanja radnih mjesta i omogućavanja procesa napredovanja nastavnika i stručnih suradnika u zvanja mentora i savjetnika. Također, moji ciljevi i prioriteti su podrška u obnovi i izgradnji odgojno-obrazovnih ustanova, osiguravanje tehničkih uvjeta, opremanje učionica, izgradnja kabineta i mnogi drugi projekti, koji će doprinijeti kvalitetnijoj provedbi nastavnog procesa.

Kao univerzitetski profesor kako gledate na budućnost obrazovanja u Bosni i Hercegovini?

-Oblast obrazovanja podrazumijeva cjeloživotni proces koji je podložan mnogim modifikacijama i prilagođavanjima suvremenim tehnološkim promjenama. Tome konstantno svjedočim, jer sam cijeli svoj život proveo u obrazovnom sistemu, od nastavnika pa do karijere univerzitetskog profesora. U ljudskom habitusu je da čovjek teško prihvata promjene čak i kada se one dešavaju u cilju napretka, a one su u sistemu obrazovanja najteže prihvatljive i to potvrđuju i svjetska istraživanja. Kada je riječ o obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini, njegove promjene i razvoj su poprilično spori, a neminovno je da proces obrazovanja odnosno nastavne planove i programe treba prilagođavati potrebama učenika, njihovim opredjeljenjima, a samim tim i potrebama tržišta. Zato je moj stav da je promjene koje doprinose unapređenju obrazovnog sistema, potrebno integrirati u nastavne planove i programe s ciljem pružanja opće naobrazbe i u praksi primjenjivog znanja i vještina naše djece.

Štrajk prosvjetnih radnika je jedno od gorućih pitanja u HNŽ-u. Postoji li konkretan plan za povećanje plaća i poboljšanje radnih uvjeta prosvjetnih radnika? Šta je trenutno najveća prepreka u pregovorima sa sindikatima prosvjetnih radnika? 

-Prije svega, želim kazati da mi je izuzetno žao što ni nakon dužeg perioda nismo postigli dogovor sa sindikatima osnovnog i srednjeg obrazovanja u našoj Županiji. Ne sporim činjenicu da je u okolnostima u kojima živimo prosvjetnim radnicima potrebno povećati plaće, međutim, dosadašnje ponude Vlade HNŽ-a bile su realne i jedine ostvarive. Smatram da je, bez obzira na sudske presude i epiloge, jedino rješenje da dijalogom, na obostrano zadovoljstvo, postignemo dogovor, a moja spremnost i spremnost Vlade za razgovore nikada nije bila upitna. Da je to tako pokazuje i činjenica da je Ministarstvo, u ovih nešto više od godinu dana mandata, ulagalo napore na očuvanju radnih mjesta, a što se i pokazalo usvajanjem Izmjena i dopuna Pedagoških standarda i normativa osnovnog školstva i Pedagoških standarda i normativa srednjeg školstva, te usvajanjem organizacijskih šema pred početak školske godine. U ovim aktima smo smanjili broj učenika po odjeljenjima sa 18 na 14 (često i ispod 14), čime smo osigurali da naši nastavnici ne izgube normu ili da ne postanu tehnološki višak. Također, Izmjenama i dopunama standarda ostvarene su i pretpostavke za angažiranje drugog stručnog suradnika (psihologa, socijalnog radnika, logopeda), kao i asistenata u nastavi, što do sada nije bilo slučaj.

Doista vjerujem da je vrijeme da se vratimo za pregovarački stol. Zato i ovom prilikom pozivam naše socijalne partnere da započnemo pregovore za donošenje novih kolektivnih ugovora i da dijalogom postignemo kompromis i najbolje rješenje za obje strane.

Najavili ste reformu obrazovnog sistema. Koje su ključne promjene koje planirate provesti?

-Kada je riječ o nivou predškolskog obrazovanja, izradom Nacrta Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, predviđen je i obavezan predškolski program, koji nažalost, jedino Hercegovački-neretvanska županija još uvijek nema. Na taj način želimo da djecu u dobi pred polazak u školu na što kvalitetniji način pripremimo za osnovno obrazovanje. U kontekstu osnovnog obrazovanja, rezultati međunarodnih istraživanja, PISA, TEAMS i ICILLS pokazali su da su reforme u obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini, a samim ti i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji neophodne. S tim u vezi, Ministarstvo je 2024. godine, uz podršku Misije OSCE u Bosni i Hercegovini, donijelo Odluku o provođenju eksperimentalnih nastavnih planova i programa u pet osnovnih škola, a paralelno s tim formiralo je i Koordinacijsko tijelo za praćenje i razvoj nastavnih planova i programa u osnovnim školama. Očekujemo da će završetkom ovog procesa i potpunom implementacijom novih nastavnih planova i programa – a što će pokazati kontinuirana praćenja njegovog izvođenja na terenu – naši učenici dobiti adekvatnije obrazovanje prilagođeno evropskim standardima. Također, u narednom periodu planiramo pokrenuti izradu Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju, a kada je riječ o visokom obrazovanju, Ministarstvo je već prošle godine formiralo radnu grupu koja završava posao na izradi Nacrta Zakona o visokom obrazovanju. Sve navedene aktivnosti u suštini podrazumijevaju duboku reformu obrazovanja u HNŽ-u.

Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a stipendira svakog studenta koji ispuni formalno-pravne uvjete. S obzirom na nedavno smanjenje iznosa stipendija, uveden je dodatak za stipendije za određene kategorije studenata? Možete li pojasniti kako funkcionira ovaj dodatak, tko ima pravo na njega?

-Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a je prošle godine donijelo novi Pravilnik o dodjeli stipendija koji podrazumijeva osnovnu stipendiju plus dodatke na stipendiju po osnovu četiri kategorije i to: za uspjeh studenta u školovanju, odnosno studiju; socijalno-materijalni status studenta; deficitarnost zanimanja i smještaj u studentski dom. Ono što se skoro nikako ne spominje u javnom prostoru jeste činjenica da smo ovim pravilnikom definirali da svakom studentu s područja HNŽ-a, koji ispuni formalno-pravne uvjete, dodijelimo stipendiju, a to do sada nije uradila nijedna županija. Dodjelom dodataka na osnovnu stipendiju imamo za cilj da motiviramo studente na izbor zanimanja koja su tražena na tržištu, da potičemo učenike i studente da ostvaruju što bolje rezultate i izuzetne uspjehe, da damo podršku studentima i učenicima slabijeg socijalno-materijalnog statusa, kao i da podržavamo rad studentskih centara, koji djeluju u sklopu naših javnih visokoškolskih ustanova. Osnovna stipendija će ove godine iznositi 130 KM. Na to će studenti, koji ostvare pravo po jednoj od četiri kategorije, dobiti dodatak. Shodno navedenom, cilj nam je da našim studentima budemo podrška i vjetar u leđa, da rade, istražuju i stječu nova znanja koja će koristiti na tržištu rada, a samim tim na osnovu kojih će našu zemlju činiti boljim mjestom za život. Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a u ovom momentu stipendira 2.800 studenata za što izdvajamo 4.300.000 KM, a cilj nam je da ovaj iznos u narednom periodu povećamo. To su činjenice na koju smo ponosni i koje svjedoče u prilog našem zalaganju za poboljšanje uvjeta studentskog standarda.

Osim obrazovanja, Vaše ministarstvo pokriva i kulturu i sport. Koji su glavni projekti u tim oblastima?

-S obzirom na to da je oblast kulture od javnog interesa za našu županiju i da teškoće u radu u oblasti kulture često proizlaze iz nedovoljne zakonske regulative u županiji, stvorila se potreba za donošenjem Zakona o kulturi HNŽ-a kao sistemskog rješenja, kojim će se urediti osnovna pitanja od značaja za kulturu. Po prvi put, Ministarstvo, na čijem sam čelu, je odlučilo da počne s uređivanjem ove oblasti. S tim u vezi, već prošle godine smo izradili Nacrt Zakona o kulturi, koji je usvojen na Skupštini HNŽ-a. Uzimajući u obzir činjenicu da je Zakon proizašao iz stvarne potrebe za promjenom stanja u kulturi, shodno njenom značaju i ulozi u društvu, siguran sam da ćemo nakon rasprave svih učesnika na koje se odredbe zakona odnose, dobiti najbolje rješenje i izuzetno kvalitetan zakonski okvir, kojeg, ponavljam, u Hercegovačko-neretvanskoj županiji do sada nismo imali.

Oblast sporta je još jedna od oblasti koja već godinama sistemski nije uređena. S tim u vezi, u kontekstu podrške sportskim kolektivima i pojedincima Ministarstvo provodi javni poziv na osnovu kojeg dodjeljujemo sredstva koja im mogu biti značajna olakšica u radu i djelovanju. Međutim, s obzirom na to da je podjednako kao i kulturu, i oblast sporta neophodno sistemski urediti, Ministarstvo će u narednom periodu pripremiti Nacrt Zakona o sportu u HNŽ-u.

Kakav je Vaš dugoročni cilj? Ako biste mogli napraviti jednu veliku promjenu u obrazovnom sistemu, koja bi to bila i zašto?

-Kako sam već kazao, svaka djelatnost počiva na zakonskim okvirima, koje je u korak s trendovima potrebno mijenjati i dopunjavati. Stoga je moj cilj da u skladu s mogućnostima Ministarstva, ali i Vlade HNŽ-a, donesemo zakone koji će biti temelj reformi obrazovanja, znanosti, kulture i sporta. Bez kvalitetnih zakonskih i podzakonskih akata, ne možemo očekivati ni suštinske promjene koje su našem društvu itekako potrebne. Zato je moje opredjeljenje da zajedno sa zaposlenicima Ministarstva i uz podršku kolega iz Vlade radimo na izradi i donošenju zakona i drugih akata koji će sistemski unaprijediti oblasti nad kojima Ministarstvo ima ingerenciju. To znači, da ukoliko bih mogao da napravim veliku promjenu u obrazovanju, unaprijedio bih zakonsku regulativu u cilju stvaranja mogućnosti za sticanje kompetencija i vještina učenika i studenata koji su im potrebni u današnjem vremenu, te stvorio preduvjete za kontinuirano poboljšavanje materijalnog statusa nastavnog osoblja, kulturnih i javnih radnika u našoj Županiji.

(Dnevni list)