Kajan u obrazloženju ističe da pitanje logičnosti i dugoročne održivosti postojanja dviju odvojenih javnih elektroprivreda na prostoru Federacije BiH postaje sve aktuelnije, posebno u kontekstu čestih parcijalnih poskupljenja struje na teritoriji FBiH, energetske tranzicije, evropskih integracija, te sve izraženijih potreba za racionalizacijom javnog sektora.

Pojašnjavajući ekonomsku i tehničku opravdanost ujedinjenja, on kaže da dvije zasebne elektroprivrede koje djeluju na istoj teritoriji, na relativno malom geografskom prostoru poput Federacije BiH, predstavljaju neefikasan model.

– Ovakva struktura dovodi do dupliranja funkcija i troškova – svaka elektroprivreda ima vlastitu upravljačku strukturu, administraciju, računovodstvo i tehničke službe, što generiše nepotrebne operativne troškove i administrativne složenosti, zatim nepotpunog iskorištavanja resursa – postojanje dvije odvojene kompanije otežava sveobuhvatno planiranje i koordinaciju ulaganja u obnovljive izvore energije, modernizaciju mreže, kao i privlačenje stranih investitora – ocijenio je Kajan.

Također dodaje da to dovodi i do fragmentiranosti i smanjene konkurentnosti – umjesto zdrave tržišne konkurencije, trenutna struktura odražava političku podjelu unutar entiteta, što potencijalno vodi ka neefikasnosti, zatvorenosti i političkom utjecaju na upravljanje resursima.

Osim ekonomskih, Kajan kaže da ujedinjenje nosi i važne društvene i političke implikacije.

– Nažalost, trenutna podjela nije rezultat tržišne logike, već nasljeđa političke i ratne etničke fragmentacije. Održavanje ove podjele produbljuje etničke i političke razlike umjesto da ih prevazilazi, koči reforme koje su potrebne za približavanje EU, posebno u pogledu liberalizacije energetskog sektora te otežava usklađivanje sa zajedničkim klimatskim i energetskim ciljevima, s obzirom na različite strukture proizvodnje i razvojne prioritete dviju elektroprivreda – naveo je.

Naglašava dalje da postoji i pitanje imena.

– Ni EPBiH ne djeluje na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, pa niti čak na cijelom prostoru Federacije BiH – stoga ne ispunjava istinsko značenje tog imena. S druge strane, naziv EPHZHB se poziva na nepostojeću političko-teritorijalnu jedinicu iz ratnih godina, što izaziva negativne konotacije i neprihvatanje među većinskim brojem građana – pojasnio je Kajan.

Pozvao je Vladu Federacije BiH da formira radnu grupu sastavljenu od stručnjaka iz oblasti energetike, ekonomije, prava i predstavnika svih relevantnih institucija, s ciljem analize pravnih, ekonomskih i institucionalnih koraka potrebnih za ujedinjenje elektroprivreda, izrade strategije koja bi uključila prijedlog modela integracije, upravljanja i raspodjele resursa, pokretanja inkluzivnog dijaloga s ciljem postizanja političkog i društvenog konsenzusa i izrade vremenskog okvira za implementaciju procesa.

– Jedinstvena javna elektroprivreda u Federaciji BiH ne bi značila centralizaciju na štetu bilo kojeg naroda ili regije, već bi predstavljala racionalizaciju, modernizaciju i osnaženje energetske stabilnosti Federacije Bosne i Hercegovine. Samo kroz objedinjavanje snaga, resursa i vizije možemo kreirati funkcionalniji, efikasniji i evropski usmjeren energetski sektor – poručio je Kajan.

Sve to, dodao je, vrijedi i za javna poštanska preduzeća u Federaciji BiH – BH Poštu i Hrvatsku poštu Mostar.

– Ovom prilikom želim još jednom jasno i nedvosmisleno istaći svoj stav: krajnje je neprihvatljivo da javna preduzeća, čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine, u svom nazivu nose isključivo nacionalnu odrednicu ili predznak. Javna preduzeća se finansiraju iz budžeta svih građana Federacije BiH – bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost – i samim tim moraju biti inkluzivna, neutralna i u funkciji svih građana podjednako. Nazivi javnih kompanija koji jasno ističu pripadnost samo jednom narodu šalju poruku isključivosti i produbljuju osjećaj neravnopravnosti među onima koji se ne prepoznaju u toj nacionalnoj odrednici. Vrijeme je da se prestanemo rukovoditi zastarjelim političkim refleksima i okrenemo se ekonomiji, održivosti i zajedničkoj budućnosti – zaključio je Kajan.