Na platou nekadašnjeg zatočeničkog objekta “Koštana bolnica” u ponedjeljak, 4. augusta, bit će obilježena 32. godišnjica zločina u Stocu.
Amer Đulić prisjeća se kako je, kao 17-godišnjak, 2. augusta 1993. odvojen od majke i sestre, i sa pet ili šest maloljetnika iz mahale Đulići odveden u podrumske prostorije “Koštane bolnice”, u kojima je bilo nekoliko osoba, većinom prezimena Kaplan i Obradović.
“Tu smo bili, prvo smo pretresani, oduzete su nam stvari i novac, i smješteni smo dolje i odvojeni od vojno sposobnih, ali nismo pošteđeni maltretiranja. Kroz tri dana i dvije noći nismo imali ništa da jedemo, kasnije su krenule fizičke torture, ja sam ih sve prošao”, govori Đulić, predsjednik Udruženja logoraša općine Stolac.
Za Detektor je ispričao kako su ga 3. augusta premlatila šestorica pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji su bili njegove komšije.
“Ta tri dana i dvije noći u životu nikad neću zaboraviti. Bila su mi teža nego ostalih 230 dana koje sam boravio kroz logore ‘Dretelj’, ‘Gabela’ i ‘Heliodrom’. Ta ‘Koštana’, za sve nas koji smo bili u njoj i koji smo prošli, to je jedan strah, i uvijek kad dođem, prorade mi emocije”, navodi on.
U razgovoru pojašnjava da je obilježavanje zločina na području Stoca u organizaciji Udruženja logoraša počelo 13. jula te da traje do 4. augusta, kada će u 19 sati na platou “Koštane bolnice” biti održana komemoracija, kojoj će prisustvovati logoraši, ali i djeca koja žele da čuju o dešavanjima iz 90-ih.
“‘Koštana bolnica’ je jedno stratište za Bošnjake Stoca i Dubrava koji su prošli te torture u periodu 1993. godine. Ovo je 32. godišnjica od tih dešavanja iz ratnog perioda, gdje obilježavamo i sjećamo se, zato što je taj dan protjeran čitav bošnjački narod s područja općine Stolac, a ono svo vojno sposobno stanovništvo, muškarci, čak i maloljetnici i stariji su protjerani u logore”, kaže on.
Prema njegovim riječima, oko 3.000 Bošnjaka završilo je u logorima HVO-a, među kojima su “Dretelj”, “Gabela” i “Heliodrom”, dok je civilno stanovništvo, među kojima žene, djeca i starci, protjerano na područje pod kontrolom Armije BiH.
“To je nešto što je nama postalo kao udruženju i neki vid obaveze, jer moramo da njegujemo kulturu sjećanja – jednostavno kao narod, kao nacija smo takvi da brzo zaboravljamo – kako nam se historija ne bi ponavljala, da opominjemo, pričamo, ono što je najbitnije, da prenosimo samo istinu kroz te događaje”, kaže on.
Ti događaji su, kako kaže, krenuli 13. jula ubistvom Sanide Kaplan, progonom civilnog stanovništva na području Dubrava i zatvaranjem u logor “Osnovna škola ‘Branko Šotra’” u Crnićima.
Šest dana poslije, obilježeno je zatvaranje tog logora te otvaranje novog u Stocu. Početkom augusta se, kako je pojasnio, obilježava godišnjica od progona i etničkog čišćenja stanovništva bošnjačke nacionalnosti u Dubravama te godišnjica ubistava u “Koštanoj bolnici”, gdje su ubijeni Vejsil i Salem Đulić, Suad Obradović, dok je od premlaćivanja u “Dretelju” podlegao Salko Kaplan.
“Na putu prema Gabeli je ubijen i Fehim Obradović, a od posljedica premlaćivanja u Gabeli je podlegao Ibro Razić. To su žrtve ‘Koštane bolnice’”, kaže Đulić.
Haški tribunal je u pravosnažnoj presudi šestorki utvrdio da su zločini počinjeni u Stocu i na više lokacija u ovoj općini, među kojima je i “Koštana bolnica”. Tom presudom je Jadranko Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne, osuđen na 25 godina zatvora, dok su po 20 godina dobili nekadašnji ministar odbrane Bruno Stojić te bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković. Bivši komandant Vojne policije i ministar MUP-a Valentin Ćorić je osuđen na 16 godina, a predsjednik komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine je potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Mile Pažin osuđen na godinu i po zatvora za nečovječno postupanje prema bošnjačkom civilu na području Stoca 1993. godine. Proglašen je krivim da je, kao pripadnik HVO-a i zapovjednik Civilne zaštite u Stocu, nečovječno postupao prema civilu u Kaplan Mahali.
BIRN BiH je ranije objavio Bazu sudski utvrđenih činjenica, gdje je, između ostalog, utvrđeno da su Bošnjaci hapšeni i držani u “Koštanoj bolnici”, školi u Crnićima te nekoliko drugih objekata u Stocu, nakon čega su prebacivani u druge zatočeničke centre pod kontrolom HVO-a i protjerivani, a njihova imovina uništena.
(Detektor.ba)
