Privremena mjera donijeta je dan uoči najavljene prodaje nekretnina, koje su bile u državnom vlasništvu i kojima je prometovano između više pravnih lica od 1996. do 2003. godine.

S druge strane, Općinski sud u Mostaru odbio je zahtjev Pravobranilaštva BiH da se iz stečajne mase Hercegovačke banke izdvoje Naftni terminali Dretelj kod Čapljine.

Sudija Ivana Soldić naglasila je da se radi o imovini velike vrijednosti i da odluku o vlasništvu treba donijeti parnični sud. Pravobranilaštvo BiH sada mora pokrenuti posebnu tužbu.

Protiv ovog rješenja, u ovom stečajnom postupku, sudionici mogu izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana objave rješenja na oglasnoj ploči Suda.

Nakon različitih odluka sudova ostaje nejasno da li terminali ostaju u stečajnoj masi i da li će biti ponuđeni na prodaju. Aukcija je zakazana za danas, a početna cijena iznosi 15,5 miliona KM.

Naftni terminal Dretelj ima kapacitet od 24 miliona litara, što je oko 10% potreba Federacije BiH. Sastoji se od 12 podzemnih rezervoara i važan je za energetsku sigurnost zemlje.

Prije rata terminal je bio u vlasništvu JNA. Nakon njenog odlaska postao je predmet brojnih mešetarenja i koristila ga je firma „CroHerc AG“, povezana s Ljubom Ćesićem Rojsom i uz podršku tadašnjeg HDZ-ovog ministra Ante Jelavića.

Zahvaljujući Dretelju, CroHerc je postao jedan od najvećih uvoznika nafte u BiH, ali je gomilao porezne dugove. Direktor Marinko Planinić kasnije je bio optužen za utaju miliona maraka.