Zastupnik Demokratske fronte u Parlamentu Federacije BiH Sanel Kajan upozorio je na moguće oblike sistemske diskriminacije prema Bošnjacima u javnim preduzećima na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, posebno u Stocu i Čapljini.
Nakon što je uputio zastupnička pitanja javnim kompanijama JP Hrvatska pošta Mostar i JP Elektroprivreda HZHB, zatraživši podatke o broju zaposlenih Bošnjaka, iz ovih firmi je stigao odgovor da “ne vode evidenciju o nacionalnoj pripadnosti radnika”.
Kajan smatra da ovakvi odgovori zapravo potvrđuju navode lokalnih udruženja i građana o etničkoj diskriminaciji prilikom zapošljavanja u firmama koje su u vlasništvu Federacije BiH.
Službe Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine danas su proslijedile dopise iz Hrvatske pošte Mostar i Elektroprivrede HZHB, kao odgovor na zastupnička pitanja federalnog zastupnika Sanela Kajana.![]()
On je od ovih javnih kompanija, čiji je vlasnik Federacija BiH, zatražio podatke o broju zaposlenih, te informaciju da li među zaposlenima ima ijedna osoba bošnjačke nacionalnosti.
Međutim, dostavljeni “odgovori” ne sadrže tražene informacije.
Umjesto konkretnih podataka, i JP Hrvatska pošta Mostar i JP Elektroprivreda HZHB naveli su da “nacionalna pripadnost nije predmet evidencije niti analize u okviru poslovanja” te da “ne vode evidenciju o nacionalnom porijeklu radnika”.
Potvrda upozorenja koje dolaze od Bošnjaka iz Čapljine i Stoca
Sanel Kajan, zastupnik DF-a u Parlamentu Federacije BiH, kazao je Faktoru da takvi odgovori zapravo predstavljaju indirektnu potvrdu upozorenja koja već duže vrijeme dolaze iz Stoca i Čapljine, gdje tamošnje neformalne grupe građana i udruženja tvrde da su Bošnjaci sistemski diskriminisani i onemogućeni u ostvarivanju prava na zaposlenje i rad, ali i da se njihova prava ugrožavaju u brojnim drugim segmentima društvenog života.
– Pozvan sam od strane nekoliko udruženja građana i neformalnih grupa građana bošnjačke nacionalnosti iz Stoca i Čapljini gdje su me upoznali sa problemom s kojim se suočavaju u ova dva grada, jer su sistemski diskriminisani s obzirom na to da niko od njih ne može da se zaposli ni u jednom preduzeću čiji je vlasnik Federacija BiH – kazao je Kajan.
On je dodao da je postavio zastupničko pitanje i tražio odgovor od JP Hrvatska pošta Mostar i JP Elektroprivreda HZHB koliko Bošnjaka je zaposleno u ovim preduzećima.
– Nisam dobio odgovor uz obrazloženje da “ne vode evidenciju o nacionalnom porijeklu radnika”. Ovaj odgovor je dokaz da su udruženja i neformalne grupe iz ova dva grada koji su mi se obratili u pravu. Na prvoj narednoj sjednici zahtijevat ću ponovo odgovor i proširit ću ovu listu i na druga preduzeća koja su u vlasništvu Federacije BiH – kazao je Kajan, dodavši kako je njihova obaveza da mu odgovore.
U Mostaru bolje, ali ipak nedovoljno
Na pitanje kakva je situacija u Mostaru kada je u pitanju zapošljavanje Bošnjaka i Srba, Kajan je odgovorio da je nešto povoljnija s obzirom na to da je u Mostaru šest federalnih ministarstava i 12 kantonalnih, ali da i tamo ima nesrazmjera i da je “H” komponenta zastupljenija.
– Evo primjer. Nedavno sam tražio da mi se da lista zaposlenih u Agromediteranskom zavodu u Mostaru, koji je javna institucija i tamo od 42 zaposlena, 41 je Hrvat, a samo jedan Bošnjak. To valjda dovoljno govori o situaciji i položaju Bošnjaka i Srba – zaključio je Kajan.
Ističe kako je Vladi FBiH uputio prijedlog da spoje javna preduzeća pošte i elektroprivrede, jer nema potrebe da djeuju odvojeno.
(Faktor)
