“Trenutno se vrši analiza oduzete dokumentacije”, navodi se u odgovoru.

Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković nije u četvrtak odgovarao na poruke i pozive Detektora.

Edim Šator, predsjednik Gradskog vijeća kaže da podržava da se procesuriraju svi odgovorni, ukoliko se utvrdi odgovornost da su se ogriješili o zakon.

– To je bio prošli saziv Gradskog vijeća. To se sve dešavalo prije, negdje od 2021. do 2023. godine, možda čak i prije neke parcele. To se nije dešavalo sad u novom [sazivu], niti bih ja to stavio na dnevni red, kaže on.

Aktivista Ernest Đonko iz Grupe “Stolački otpor” poručio je da pozdravlja aktivnosti na otkrivanju, kako je rekao, nezakonitog otimanja i prodaje državnog zemljišta na području grada Stoca.

Prema saznanjima Grupe “Stolački otpor”, grad Stolac i Gradsko vijeće rasprodavali su državnu imovinu na području te općine, gdje je planirana između ostalog izgradnja fotonaponskih elektrana.

– Po našim saznanjima, već 1.200 hektara državnog zemljišta prepisano je na Općinu Stolac i veći dio od toga je prodat – kazao je Đonko za Detektor.

Nada se da će POSKOK istrajati u aktivnostima, da će biti zaustavljeni daljnji radovi na izgradnji fotonaponskih elektrana i trafostanica.

– Kako bi se spriječila veća šteta po državu Bosnu i Hercegovinu, nego što je načinjena projektom Vijadukt – kazao je Đonko, referišući se na slovenačku firmu kojoj je BiH dugovala 113 miliona maraka.

Prema Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosni i Hercegovini, bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo država Bosna i Hercegovina, kao njen titular.

Demir Mahmutćehajić, aktivista iz Stoca za Detektor kaže da mu je poznat slučaj oduzimanja državne imovine. Drago mu je da se konačno stručno prilazi problemu otimačine zemljišta, segregacije i ugrožavanju ljudskih prava u Stocu.

– Ovdje se radi o dugogodišnjem procesu otimačine državnog zemljišta. I to ne samo za fotonaponske centrale, nego se radi i za oduzimanje zemljišta gdje su sagrađene kuće i masu drugih mjesta, navodi Mahmutćehajić.

Zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona Salmir Kaplan kaže da mu je taj slučaj poznat iz medija, ali i slučaj Komanje brdo gdje je ogromna površina u pitanju, a gdje je dio zemlje bio državna imovina poljoprivrednog karaktera.

– Mi ovdje znamo i optužujemo gradonačelnika konstantno da je prvo tu zemlju preknjižio na opštinu, onda je prodao investitoru i pretvorio u građevinsko zemljište u nekoj fazi i izdao na to sve dozvole, kaže on.

Naglašava da sve to treba istražiti i utvrditi ima li elemenata za procesuiranje, javlja BIRN BiH.