Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je u Mostaru, na svečanosti obilježavanje 30 godina od obnove rada Karađoz-begove medrese, poručio kako je ova škola temelj identiteta muslimana u Hercegovini i šire.
Govoreći pred okupljenim zvanicama, profesorima i učenicima, reisul-ulema je naglasio da su odgoj i obrazovanje mladih najčasniji zadatak.
– Velika je stvar, najčasniji je poziv, najodgovornija zadaća u Islamskoj zajednici, u našem narodu i društvu odgajati i obrazovati mlade ljude. Obrazovanje i odgoj u duhu univerzalnih vrijednosti naše uzvišene vjere islama, u duhu bosanskohercegovačkog patriotizma, bošnjačke kulture i veličanstvene obrazovne povijesti, časna je zadaća – kazao je reisul-ulema, naglašavajući kako su odgoj i obrazovanje imperativi prvog reda.
Ocijenivši da se islamska kultura i civilizacija temelje na obrazovnim ustanovama, mektebima, medresama, bibliotekama, knjigama i ulemi, reisul-ulema je naglasio da su medrese kroz stoljeća oblikovale bosanskohercegovački islam.
– Bosanskohercegovačka povijest islama u najvećoj mogućoj mjeri obilježena je našim medresama koje su u mnogim našim gradovima stoljećima djelovale kao visokoobrazovne ustanove na kojima su se slušala predavanja, pisale knjige, prevodila pravna, teološka, filozofska i druga naučna djela – kazao je reisul-ulema.
Posebno je istakao značaj Karađoz-begove medrese.
– U tim davnim vremenima, kada smo na nekim drugim evropskim stranama imali ledine i mrak, Mostar je imao desetak medresa koje su, po nastavnim programima, literaturi, pedagoškim standardima, profesorima i jezicima koji su korišteni, predstavljale visoke obrazovne zavode. Najznačajnija među njima bila je Karađoz-begova medresa – naveo je reisul-ulema, podsjećajući da su u to vrijeme samo rijetki gradovi u Evropi imali visokoobrazovne ustanove koje bi se mogle po rangu uporediti s Karađoz-begovom medresom.
Ovom prilikom podsjetio je i na znamenite ličnosti koje je ova škola iznjedrila kroz svoju historiju, a, govoreći o postignućima u posljednje tri decenije, naglasio je da su rezultati Karađoz-begove medrese priznati u cijeloj zemlji.
– Pratili smo vaš rad, nastojanja, rezultate i uspjehe i radovali se – rekao je reisul-ulema, dodajući da je Islamska zajednica ponosna na činjenicu da je Karađoz-begova medresa u Mostaru, u široj regiji i u cijeloj Bosni i Hercegovini, prepoznata po svom kvalitetnom nastavno-odgojnom programu i po uspjesima koje njeni učenici postižu.
U svom obraćanju naglasio je i da medrese imaju širu društvenu ulogu, da predstavljaju uporišne tačke vjerskog i akademskog obrazovanja.
– Danas su naše medrese, zapravo, klasične islamske gimnazije koje našu djecu odgajaju i obrazuju u duhu islamskog učenja, u duhu bosanskohercegovačkog patriotizma i s kredibilnim pretpostavkama za nastavak njihovog obrazovanja u području teoloških, filozofskih, pedagoških, pravnih, prirodnih, medicinskih i svih drugih nauka. Zbog svega toga i Karađoz-begova medresa danas uživa veliki ugled, povjerenje i zanimanje naših učenika, njihovih roditelja, šire javnosti i, dakako, Islamske zajednice – poručio je reisul-ulema.
Kavazović je uputio i apel svim nivoima vlasti, posebno Ministarstvu obrazovanja Hercegovačko-neretvanskog kantona, da pruže podršku finansiranju đačkog doma Karađoz-begove medrese.
– Đački dom i Karađoz-begova medresa predstavljaju prvorazredni javni interes Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona. Taj javni interes nadležni organi trebaju prepoznati kao svoju, rekao bih, samorazumljivu obavezu – kazao je reisul-ulema.
Na kraju, reisul-ulema je čestitao ovaj značajni jubilej te ponovio da je to jubilej koji treba sve nas da čini ponosnim, da nas dalje motiviše i obaveže.
U svom obraćanju ministar obrazovanja, nauke kulture i sporta u Vladi HNK, prof.dr. Adnan Velagić je menadžmentu, zaposlenicima i učenicima čestitao 30. godišnjicu reaktiviranja Karađoz-begove medrese.
“Svaka odgojno-obrazovna ustanova ima svoju historiju i tradiciju, a tradicija i historija Karađoz-begove medrese doista su posebne. Osnovana 1557. godine, ova ustanova je tokom svog djelovanja iznjedrila mnoge poznate učenjake iz oblasti islamskih nauka, filozofije, književnosti i mnogih drugih oblasti. Karađoz-begova medresa je odolijevala mnogobrojnim izazovima i obustavi rada čak 77 godina. Zahvaljujući ljudima koji su bili svjesni njenog značaja, vrata ove čuvene odgojno-obrazovne ustanove ponovo su otvorena 1995. godine. Zato im danas na obilježavanju 30. godišnjice reaktiviranja škole, iskazujemo posebnu zahvalnost, a ovaj kratki historijski kontekst je podsjetnik na privilegiju koju naši učenici i zaposlenici imaju, da budu dio historije Karađoz-begove medrese. Karađoz-begova medresa oduvijek je pružala kvalitetno obrazovanje, pružala je sintezu znanja, inkluzivnosti, otvorenosti i pristupačnosti i s posebnim poštovanjem se odnosimo prema njenom radu i djelovanju – kazao je ministar Velagić, dodavši da je opredjeljenje Ministarstva, da ulaže maksimalne napore da se djelovanje Karađoz-begove medrese u Mostaru podigne na veći nivo i da se osiguraju motivirajući uvjeti za još kvalitetnije obrazovanje” – istakao je ministar Velagić.
(Preporod)
