Prezentaciju je održalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH) i Grad Konjic, u saradnji s profesorima i stručnjacima Šumarskog i Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Predstavnici ekspertskog tima angažovanog na pripremi dokumenta tokom prezentacije, održane u Planinarskom domu ”Senad Muhibić – Dundo” na Raptima, istakli su da se radi o završnoj fazi i da je u ovom poduhvatu učestvovalo 30 univerzitetskih profesora i stručnjaka.

Profesor i koordinator stručnog tima Sead Vojniković naglasio je visoki diverzitet ekosistema na Prenju, ističući da sve upućuje na proglašenje nacionalnog parka, čak i s područjima koja mogu dobiti kategoriju rezervata prirode.

”Na osnovu preliminarnih podataka i istraživanja kojima raspolažemo, sve upućuje na takvu vrstu zaštite. Radi se o velikom području, a činjenica da je od 12 do 15% flore ovdje endemskog karaktera, te da postoje čak 24 natura staništa, jasno govori u prilog toj tezi”, rekao je Vojniković.

Profesorica Amra Banda, stručnjakinja za održivi turizam, istakla je da je Prenj posebna planina i dio identiteta zajednice:

”Prirodno i kulturno-historijsko naslijeđe, tradicionalna sela i stočarstvo mogu se itekako koristiti u svrhe održivog turizma. Zaštita Prenja je od krucijalnog značaja za razvoj ovog kraja. Evo jedna zanimljivost – prvi sladoled u BiH napravljen je od leda donesenog upravo s Prenja, što dovoljno govori o višeslojnoj tradiciji i značaju planine. Naravno, kada govorimo o granicama zaštite, moramo biti realni i svjesni situacije, ali u ovoj fazi prijedlog će ići tako da dio kanjona Neretve bude naslonjen na zaštićeno područje”, kazala je Banda.

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder naglasila je važnost saradnje s lokalnom zajednicom i međunarodnim partnerima te spremnost da se zajednički uđe u ovaj projekat.

”Zaštita ne znači stop životu na ovom prostoru. Naprotiv! Uspjeli smo pokrenuti priču za područje Konjica, ali vjerujem da će se uskoro i Mostar i Jablanica priključiti ovom historijskom poduhvatu, jer želimo da prirodne zakonitosti budu jače od administrativnih ograničenja”, rekla je Pozder.

Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić poručio je:

”Ovo je generacijski projekat. Vjerujem da ovo može biti primjer za buduće projekte zaštite i drago mi je da se na ovako stručan i sistematski način pristupilo zaštiti grandioznog Prenja. Uključili smo lokalno stanovništvo, šumarstvo i, što je najvažnije, planinarska društva koja su aktivna i koja su nam dala punu podršku u ovom historijskom poduhvatu”.

Prezentaciji je prisustvovao i rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH Renaud Meyer, koji je bio fasciniran ljepotom i pogledom s Rapti prema vrhovima Prenja.

”UNDP snažno podržava ovakve inicijative, jer doprinose očuvanju biodiverziteta, razvoju održivog turizma i jačanju lokalnih zajednica. Prenj je simbol prirodnog bogatstva Bosne i Hercegovine, a njegovo proglašenje zaštićenim područjem predstavljalo bi važan korak na putu zemlje ka održivoj budućnosti”, izjavio je Renaud Meyer, rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH.

Tokom prezentacije govorilo se i o turističkim potencijalima, posebno o važnosti projekta Via Dinarica – pri čemu je naglašeno da je Bosna i Hercegovina u srcu te inicijative, a Prenj ”srce srca”. Alpinist i novinar Zehrudin Isaković, koji svoj život veže za planinarstvo, izjavio je da se radi o historijskom trenutku:

”Još od vremena Austro-Ugarske ovdje ljudi dolaze da planinare. Obrisi njegovih vrhova izgledaju kao EKG snimak. Naš zadatak treba biti zajednički – da napravimo sretan spoj i omogućimo da se ovom planinom gospodari na način da je otkrije što veći broj ljudi”, rekao je Isaković.