Neformalna grupa građana „Stolački otpor“, zajedno s članicama Saveza za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom u BiH, pozvala je nadležne institucije u Bosni i Hercegovini da zaštite državno zemljište na području Stoca.
Prema tvrdnjama Grupe, gradska administracija Stoca je, bez javnog učešća i mimo zakonskih procedura, nezakonito prenijela vlasništvo nad 1.200 ha državnog zemljišta na Općinu Stolac, a zatim to zemljište prodala privatnim investitorima za izgradnju solarnih elektrana, bez uključivanja građana.
Uprkos javnim upozorenjima, Grad Stolac i Gradsko vijeće nastavljaju, kako navode iz grupe, s kršenjem Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 18/2005 i dr.).
– Ističemo da su pravosudne institucije već prepoznale ozbiljnost situacije i poduzele konkretne radnje s ciljem zaštite državne imovine, te je Pravobranilaštvo BiH uložilo žalbe na rješenja o nezakonitom prijenosu vlasništva na Općinu Stolac. Također, podnesene su tužbe za poništenje rješenja o prijenosu vlasništva i mjere za zaustavljanje gradnje solarnih elektrana na državnom zemljištu – navodi se u saopćenju.
NGG „Stolački otpor“, u saradnji s Aarhus centrom BiH, podnio je također, između ostalog, prigovor na Prostorni plan Grada Stoca te uputio žalbe na okolišne dozvole.
– U cilju konkretnijeg i masovnijeg djelovanja, udružili smo se s ostalim neformalnim grupama građana i udruženjima u Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom u BiH – stoji u saopćenju neformalne grupe građana „Stolački otpor“.
Potpisnice i članice tog Saveza su: NGG „Stolački otpor“, CUO Kladje Brčko, NGP „Valter“ Tešanj, Betoniranje Jahorine – Trnovo RS, NGG „Poklečani“ Posušje, Udruženje „Ozrenski Studenac“ Petrovo, NGG „Zaustavimo izmjene PP Mostar“, NGG „Očuvajmo Duvanjski kraj“, NGG „Stop kamenolomu Špionica“, NVO Attivo Kupres, NGG „Zaštitimo Čajniče“, NGG „Zaobilaznica Goražde“, Udruženje „Naselje Glamoč“, NGG „Drežnica“, Zavičajno društvo Zavelim, NGG „Izvori Mandeka“ Livno, GG Osmaci, UG „Fojničani“ Maglaj, Eko Forum Zenica i Resursni Aarhus centar BiH.
