Premijer Federacije BiH i lider Socijaldemokratske partije u intervjuu za Euronews BiH otkrio je lokacije na kojima će se uskoro graditi nove fabrike namjenske industrije, te poručio da pojedine političke stranke koriste penzionere da bi dobili političke poene u predstojećoj izbornoj godini.

Euronews BiH: Vlada Federacije BiH je otišla u sjenu. Imali ste jedan intenzivan period u kojem ste bili u fokusu javnosti. Onda ste ovako nekako pred kraj ljeta otišli u sjenu, povukli ste se. Koji su to konkretno planovi Vlade Federacije BiH do kraja ove godine?

Nikšić: Tačno je da smo u posljednje vrijeme bili nešto manje prisutni u javnosti, ali da to ne prikazujem kao neko zatišje pred buru, ipak ću reći kako intenzivno radimo. Sjetimo se perioda prije povećanja minimalne plate, i tad je bila neka, rekao bih, tišina spram javnosti. Svi su se pitali šta se dešava i šta će se desiti. U tom trenutku mi smo radili na stotinama izračuna, i tek kad smo sve temeljito pripremili, objavili smo vijest o minimalnoj plati.

Radimo, naravno, intenzivno na pripremi onoga što je ključno strateško opredjeljenje Vlade za naredni period. U pripremi je zakon o fiskalizaciji finansijskih transakcija, zakoni o posredovanju u zapošljavanju, zakon o PIO-u, izmjene zakona o radu… Da spomenem kako smatram jako važnim Zakon o odvajanju aktivnih od neaktivnih tražilaca posla. Dakle, to su uz još neke manje interesantne zakone najbitnije stvari koje se diskutuju unutar Vlade.

Kada to prevedemo na životni teren, pred nama je 4–5 ključnih zakonskih rješenja koji u ovom periodu moraju izaći iz Vlade i biti upućeni Parlamentu FBiH. Zajedno s usvajanjem budžeta za narednu godinu, oni predstavljaju naše glavne prioritete.

Euronews: Kad je realno očekivati drugi krug smanjenja doprinosa i primjenu zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija?

Nikšić: Analize su pokazale da poslodavci nisu u dovoljnoj mjeri prenijeli efekat smanjenja doprinosa na radnike kroz povećanje plata. Istovremeno, u posljednja dva mjeseca bilježimo pad prihoda za penziono osiguranje od oko 40 miliona KM mjesečno, što trenutno nadoknađujemo iz budžeta. Upravo zato jasno je da u drugi krug smanjenja doprinosa ne možemo ulaziti bez temeljite pripreme. Ključni korak u tom procesu je usvajanje zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija, koji bi uskoro trebao biti upućen u parlament i čijom se primjenom očekuje rast budžetskih prihoda. Tek kada prvi rezultati budu vidljivi, kroz jedan ili dva kvartala, stvoriće se uslovi da ozbiljno razmotrimo novu fazu smanjenja doprinosa. Moramo biti vrlo izuzetno oprezni u planiranju budžeta i stvaranju pretpostavki da možemo izdržati finansijski teret novih zakonskih rješenja. Govorimo o zakonu o PIO, koji prema preliminarnim procjenama zahtijeva dodatnih najmanje 500 miliona KM, zatim o zakonu o boračkom dodatku koji nosi novih 250 miliona KM, te o redovnim budžetskim izdacima i servisiranju obaveza javnog preduzeća Autoceste FBiH, a istovremeno želimo nastaviti s ključnim investicijama. Ulazimo u izbornu godinu, kad se puno lakše donose populističke odluke kako bi se pred birače izašlo s pričama da su se stvorila neka nova prava i povoljniji uslovi života. Pri tom je, naravno, puno lakše razmišljati o rashodovnoj strani, a mi moramo razmišljati o prihodovnoj – odakle sve to finansirati.

Euronews BiH: Spomenuli ste taj dio, ja ću samo konkretizirati pitanje. Pojedine stranke su već počele da ulaze u predizbornu kampanju i koriste dijelove tog novog zakona o PIO, koji je u pripremi, a još nije dobio završnu verziju, a da ne govorimo o Parlamentu. Jedan dio koji je svima zasmetao, a to su iskomunicirala čak i udruženja penzionera, jeste plan za smanjenje dijela penzija, tačnije za ljude koji su ostvarili svoju penziju sa 15 godina radnog staža i navršenom godinom starosti.

Nikšić: To je opet spin koji se vještački pravi, pa se onda ljudi bave time, pričaju o tome. Dakle, stečena prava se ne diraju niti se mogu dirati – nikome se retroaktivno ne može oduzeti ono što je stekao po tadašnjem zakonu. Novi zakon može se odnositi samo na buduće penzionere. Pitanje staža je jedno od pitanja koje smo uočili kao ozbiljnu zloupotrebu u važećem Zakonu o PIO. Danas čak oko 60 posto penzionera prima nezarađenu penziju. Ponavljam – novi zakon se ne odnosi na njih. Ali razmišljamo kako spriječiti sadašnje zloupotrebe, gdje se u dogovoru s poslodavcem namiri 15 godina staža, uplate minimalni doprinosi i kažu “svakako ću imati minimalnu penziju, dalje ćemo se dogovarati, ne trebaš mi plaćati doprinose”, pa se onda kroz te nekakve crne fondove u sivoj ekonomiji dobija keš. Smatram da ubuduće nije pravedno da neko s 15 godina staža ima istu minimalnu penziju kao onaj ko je radio 40 godina. To se ranije moglo tolerisati jer je rat mnoge spriječio da rade, ali rat je završio prije 30 godina i danas to više nije fer. Ponovo naglašavam – to se ne odnosi na postojeće penzionere. Udruženja koja su reagovala reagovala su upravo na spin da će se njima smanjivati penzije, što jednostavno nije tačno.

Euronews BiH: Spomenuli ste dio u vezi finansiranja obaveza, ja ću se samo nadovezati pitanjem: 500 miliona za novi zakon PIO, ako on u ovom okvirnom nastupu prođe ovako kako jeste. Za borce isto tako preko 200 miliona KM. Pojedini politički i ekonomski analitičari iznose informacije da je Federacija BiH pred bankrotom. Kažu da Vlada Federacije ne upravlja odgovorno novcem, da za projekte i reforme koje provodi nema odgovarajuće pokriće. Tu se navodi i zaduženje na Londonskoj berzi po prvi put u historiji FBiH. Mislim da je pravo mjesto i vrijeme da prvi čovjek Vlade FBiH odgovori na to da li Federacija BiH pred bankrotom ima li novac u budžetu predviđen za ovo što planira?

Nikšić: Idemo jedno po jedno. Sjajna je konstrukcija u pitanju, postavili ste vrlo teško pitanje na koje je teško odgovoriti kratko, ali idem redom. Budžet je usvojen, u budžetu imate prihodovnu i rashodovnu stranu. Postoji li išta iz budžeta što je dospjelo na plaćanje, a da nije plaćeno? Ne postoji. Dakle, nema problema s likvidnošću. Iz budžeta smo isplatili 200 miliona jednokratne pomoći penzionerima. Osigurali smo 20 miliona jednokratne podrške za boračku populaciju. Dakle, izvršavamo sve druge obaveze, plate, invalidnine, bez ikakvih kašnjenja. Mislim da i sami zaposlenici u javnoj upravi mogu potvrditi da plate sada stižu nešto prije rokova nego što je bio slučaj ranije, u prethodnim periodima. Nemamo problema sa likvidnošću. Sad dolazimo do priče o tom famoznom zaduženju. Kada čelnik jedne od, hvala Bogu, opozicionih stranaka izađe i kaže: ‘Vidite koliko su nas zadužili’, on sabere emisije obveznica i trezorskih zapisa, a pritom svjesno prešuti koliko smo duga u međuvremenu vratili.

Nama je u ovom trenutku kao Vladi važno da više vraćamo duga nego što emitujemo obveznica ili trezorskih zapisa. Nemoguće bi bilo iz budžeta servisirati vanjski dug, a da nemamo ovih dodatnih obveznica i zaduženja. U stvari, bilo bi moguće, ali onda bi penzije, plate, invalidnine, bile na puno nižem nivou, a poticaji bi bili samo nedostižna fikcija. Planirali smo u budžetu i realizirali u istoriji najveće poticaje i podršku malim i srednjim preduzećima – tri puta veće nego što je to bilo kod prethodnih vlada, rekordnih 28 miliona. Sve obaveze se izvršavaju, i sad je stvarno pomalo frustrirajuće kad samozvani eksperti izađu i kažu: “Povećali su minimalnu platu, bez posla će ostati 25.000 radnika”, pa se pokaže da to nije tačno. Ugasit će se hiljade firmi. Naravno netačno. Pa kažu da će zbog neradne nedjelje nastati haos, pa opet ćorak. Dakle, činjenice i brojevi ih demantuju, ali njima ne smeta da nastave širiti laži i stvarati zabunu. U najmanju ruku ti samozvani eksperti bi svugdje u svijetu izgubili kredibilitet.

Euronews BiH: Zašto je Londonska berza planirana u budžetu?

To je bilo planirano i ranijih godina, od prethodnih vlada, ali nikada nije realizovano jer je postojala bojazan kako to provesti. I prošle godine je bila predviđena budžetom, ali je nismo sproveli jer nije bilo potrebe. Ove godine smo, međutim, izašli na Londonsku berzu. Neću sada posebno hvaliti Vladu ili premijera, ali u svim normalnim zemljama ministar finansija bi bio dignut na pijedestal za ono što su on i njegov tim uradili. Posebno jer nismo angažovali nikakvu konsultantsku kuću koju bismo skupo platili, već smo posao uradili sami. Došli smo na Londonsku berzu kao debitanti. Dan ili dva prije nas najbrže rastuća ekonomija Evropske unije, Rumunija, išla je i dobila kamatu 6,5 posto, jedan posto veću od naše, a imali smo tri puta veću potražnju za obveznicama Federacije BiH nego što je bila naša ponuda. Ima li neko osim naših samozvanih analitičara ko misli da je bolje informisan od tih svjetskih ekonomskih stručnjaka i finansijskih magova koji su iskazali interes za obveznice? Možete li zamisliti da su oni rizikovali kupovinom naših obveznica i da neće imati interes? Pa naravno da hoće, zato je bio toliki interes za prvu emisiju, a to je opet rezultat činjenice da Federacija BiH ima najmanji javni dug i da su ljudi svjesni da možemo uredno servisirati svoje obaveze. Umjesto da se ponosimo time, oponenti traže neku negativnu priču. To je vrlo lako oboriti činjenicama, ali to njih nije briga. Tako da je gubljenje vremena dokazivati im suprotno. Generalno, u jednoj rečenici: nemamo nikakav problem da servisiramo sve svoje obaveze.

Euronews BiH: Namjenska industrija Federacije BiH u proteklom periodu imala je svojih uspona i padova. Kako vi trenutno procjenjujete stanje u namjenskoj industriji FBiH i da li možete podijeliti s nama neku informaciju o nadolazećoj novoj investiciji?

Nikšić: Mogu, naravno. Namjenska industrija je i prije rata bila jedan od glavnih pokretača razvoja BiH i jedna od ključnih industrijskih grana u zemlji. Rat je, naravno, ostavio teške posljedice i bilo je potrebno vrijeme da se sektor vrati na staze stare slave. Siguran sam da namjensku industriju sada očekuje novi period rasta, koji uz podršku Vlade i resornog ministarstva moramo iskoristiti za snažnu ekspanziju. U mom prvom mandatu Unis, GINEX i Igman smo vratili i tada podigli. Sada moram iskazati zadovoljstvo da su BNT i Binas u posljednje dvije godine napravili sjajan iskorak, Pretis još uvijek ima problema, ali je Pretis možda najperspektivniji u smislu da za njegovim proizvodima postoji najveća potreba na tržištu i sigurno je da ćemo to dalje ispratiti i učiniti sve da se vrati na velika vrata.

Gledajući sve ovo što se dešavalo oko isporuke baruta, naša je želja da napravimo svoju barutanu. Pored toga imamo namjeru napraviti disperziju namjenske industrije i u ostale dijelove Federacije, pa planiramo da napravimo još jedan pogon namjenske industrije u Cazinu. Ako to uspijemo realizovati, sljedeći korak u razvoju namjenske industrije je otvaranje još jedne lokacije u Hercegovini. Još nismo donijeli konačnu odluku o tačnoj lokaciji, jer razmatramo nekoliko opcija. Time bismo zaokružili disperziju namjenske proizvodnje u Federaciji, a istovremeno odgovorili na potrebu da imamo vlastitu proizvodnju baruta, čime bi se proizvodni proces u velikoj mjeri zaokružio.

Sve je to, naravno, povezano s investicijama i potrebnim sredstvima. Ne očekujemo da bi to trebalo predstavljati problem za Vladu, a već se javljaju i ozbiljno zainteresirani partneri spremni da uđu u projekat zajedno s Vladom. Procjene govore da je za izgradnju barutane potrebno između 130 i 150 miliona KM, dok je za novi pogon u Cazinu potrebno oko deset miliona. Zemljište za barutanu već smo kupili na području Tuzle – lokacija je idealna jer je izdvojena i omogućava da se objekat izgradi u skladu sa svim sigurnosnim standardima. Već smo pribavili dio potrebnih dokumenata za ovu fazu, a sljedeći korak je donošenje odluka o investiciji i osiguranje potrebnih sredstava. Siguran sam da će namjenska industrija i dalje biti snažan generator razvoja u Federaciji BiH, a rezultati poslovanja stvoriti pretpostavke da ove investicije realizujemo lakše i efikasnije.

Euronews BiH: Sad da se malo odmaknemo od vaše pozicije premijera Federacije BiH, vratimo se na ulogu lidera SDP-a BiH. Kakav je vaš odnos s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i, u svjetlu onoga što je posljednji put u javnom nastupu rekao – da, na primjer, Republika Srpska više nema predsjednika – da li smatrate da je možda sada period u kojem bi on pristao na rekonstrukciju državne vlasti?

Nikšić: Mislim da, kad govorimo o personalnom odnosu, to je više nego korektno. Komuniciramo, ne baš da se čujemo svaki dan, ali kad god je potreba – čujemo se, razgovaramo, viđamo se često. Prije par dana smo bili zajedno i rješavali stvari od interesa za Federaciju. Iskreno, nisam razgovarao s njim o rekonstrukciji vlasti, jer smatram da je ta tema trenutno u drugom planu zbog najavljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i svega što im prethodi. Nažalost, takva je kompozicija da, bez obzira na stav HDZ-a, i ako privolimo HDZ, uvijek postoji mogućnost da SNSD to blokira u Domu naroda BiH. Dokle ćemo doći – vidjet ćemo. Meni je važno da se vidi interes HDZ-a za funkcioniranje koalicije i da međusobno poštujemo ono što se dogovorimo. Izuzetno cijenim upornost gđe Krišto da dođemo do reformske agende, što je i u konačnici i postignuto. Usvajanje Plana rasta je važan korak ka boljoj Bosni i Hercegovini, jer će sredstva koja ćemo dobiti biti utrošena u važne projekte poboljšanja životnih uslova naših ljudi. Iako nas je iracionalna inat politika SNSD-a već koštala preko stotinu miliona eura, sredstva koja stižu važan su razvojni impuls za našu zemlju.

Izuzetno smo zahvalni prijateljima iz EU, našeg vodećeg partnera i adrese na kojoj vjerujemo da ćemo što skorije i sami biti. Isto tako, sredstva koja dobijamo nisu poklon. Ona su nagrada za ipak važne iskorake na putu ka EU, korake koje smo nedopustivo sporo radili, ali i napravili u teškim i vrlo nepovoljnim širim okolnostima. Zbog toga smo često trpjeli neosnovane i neprimjerene kritike onih koji BiH ni milimetra nisu uspjeli približiti EU. Stotine miliona podrške EU svjedok su istinske posvećenosti i podrške Bosni i Hercegovini, ali i potvrda da smo činili ispravne stvari i proveli strateški važne reforme. Njihov obim, naravno, može i treba biti još i veći, kao što je i ono što smo mi uradili u prvoj polovini mandata premašilo prethodnih deset godina ranije vlasti, kako je to ocijenila gđa Ursula von der Leyen. Na nama je da pravimo konkretne iskorake. To sam nedavno naglasio i u vezi s problemima prevoznika – smatram da zapravo vrše pogrešan pritisak. Nije ispravno da nas pritiskaju da tražimo od EU da im se ukine zabrana. Savjetovao sam im da pritisnu domaće političare da donesemo potrebne zakone, otvorimo pregovore i riješimo sve te probleme. Dakle, fokus treba biti na tome da uradimo ono što je do nas – tu nikoga ne amnestiram.