U organizaciji hrvatskih kulturnih i književnih institucija u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru održat će se predstavljanje najnovije knjige publicista i novinara Davora Dijanovića – „Hrvatska – država koja se samoukida“. Riječ je o djelu koje donosi analitički, dokumentiran i argumentiran prikaz ključnih političkih, društvenih i demografskih procesa koji oblikuju hrvatsku stvarnost, uz naglašenu kritiku strukturalnih slabosti i političko-kulturnih devijacija koje ugrožavaju dugoročnu stabilnost i identitet hrvatske države.
Predstavljanje knjige održat će se prema sljedećem rasporedu:
Široki Brijeg
- studenoga u 19:00
Narodna knjižnica, Trg Gojka Šuška 5
Sudjeluju: Anita Martinac i Davor Dijanović
Čapljina
- studenoga u 18:00
Umjetnička galerija Hrvatskoga kulturnog središta Založbe kralja Tomislava, Trg hrvatske slobode 1
Sudjeluju: Danijel Vidović i Davor Dijanović
Mostar
- studenoga u 19:00
Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače, Trg hrvatskih velikana
Sudjeluju: Anita Martinac, Danijel Vidović i Davor Dijanović
Dijanovićeva knjiga razmatra širok spektar tema – od demografskoga sloma, iseljavanja i urušavanja institucija, preko kulturnoga rata, identitetskih napetosti i odnosa prema prošlosti, pa do neučinkovite politike, birokratskih opstrukcija i erozije nacionalnoga suvereniteta. Autor upozorava na obrasce samonegacije koji se pojavljuju u javnim politikama, medijskom diskursu i obrazovnom sustavu, ali istodobno ističe da još postoji prostor za obnovu, oživljavanje i konsolidaciju državotvornih vrijednosti.
Uz Proslov, pogovore Tomislava Jonjića, Matije Štahana i Damira Pešorde i Kazalo imena knjiga obuhvaća šest poglavlja sa sljedećim naslovima: Povijesno breme, U mraku balkanske krčme: Ekonomija, društvo, mediji i politika, Kultura kao bojno polje, Demografija: ključno strateško pitanje hrvatske budućnosti, Na geopolitičkoj vjetrometini, Kako dalje?.
U prvom poglavlju autor dekonstruira ključne jugoslavensko-komunističke i velikosrpske mitove koji već dugi niz desetljeća udaraju na sve nosive elemente hrvatskog identiteta, a danas ih možemo prepoznati u ideologiji tzv. srpskog sveta i u geopolitici tzv. jugosfere. U drugom poglavlju autor razmatra djelovanje duboke države na ekonomskoj, društveno-političkoj i medijskoj sceni čije posljedice rezultiraju razgradnjom hrvatske države. U trećem poglavlju analizira se područje kulture kao bojno polje na kojemu projugoslavenski i globalistički krugovi nameću svoje političke i vrijednosne agende. U četvrtom poglavlju demografsko se pitanje pozicionira kao ključno pitanje hrvatske budućnosti u situaciji u kojoj se i u Hrvatskoj počela provoditi ideologija zamjene stanovništva. U petom poglavlju propituje se hrvatska vanjska politika u današnjim geopolitički i sigurnosno izazovnim vremenima. U završnom poglavlju autor poziva na raspravu o hrvatskoj budućnosti istodobno nudeći svoje poglede na pojedine probleme i moguća rješenja.



