Georgio Konstandi, istraživač genocida i autor fokusiran na historiju, politiku i sigurnost u BiH analizirao je nedavno za Just Security “skretanje Hrvatske u desno” i miješanje u unutrašnja pitanja BiH.
U tom svjetlu stigla je i današnja informacija da je Vlada Hrvatske odlučila i ove godine finansijski podržati projekte od strateškog značaja za Hrvate izvan zemlje. Za šest projekata, pet u Bosni i Hercegovini i jedan u Srbiji i, danas je osigurano 3,4 miliona eura.
Konstandi je konstatovao da je normalizacija neonacističke ekstremne desnice od strane hrvatske vlade direktno povezana s njenim potkopavanjem demokratije u Bosni i Hercegovini.
Među projektima koje će Hrvatska finansirati u BiH i Memorijalni centar “Groblje Mira na Bilima”, za koje će poreski obveznici susjedne zemlje ove godine izdvojiti 225 hiljada eura. Prošle godine taj iznos je bio 350 hiljada eura, što znači da je Hrvatska ovaj projekt do sada finansirala sa 575 hiljada eura, odnosno preko 1,1 milion KM.
Radi se o groblju koje, kako navode stručnjaci, za cilj ima rehabilitaciju ustaške ideologije. Što bi značilo da je to za Hrvatsku od “strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske”.
Plan je na lokaciji Bile, između Širokog Brijega i Mostara, podignuti 50.000 križeva s imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila.
Hrvatski list Nacional pisao je kako iza projekta stoje negatori postojanja ustaškog logora smrti u Jasenovcu, a da hrvatski premijer Andrej Plenković time preko Dragana Čovića u BiH rehabilitira ustašku ideologiju.
Prema hrvatskom historičaru Hrvoju Klasiću ovo je još jedan u nizu revizionističkih projekata koji ima za cilj da izjednači ulogu onih koji su se u Drugom svjetskom ratu borili na strani antifašističke koalicije s onima koji su, čak i nakon kapitulacije nacističke Njemačke, nastavili ratovati protiv snaga koje su se cijeli rat suprotstavljale Hitleru i Mussoliniju.
Takvi pokušaji predstavljaju svjesno prekrajanje historijskih činjenica, jer nastoje relativizirati jasnu razliku između antifašističkog pokreta i kvislinških, kolaboracionističkih struktura.
Konačni cilj jeste da se obilježavanje nasljeđa NDH, države utemeljene na rasnim zakonima, progonom i masovnim zločinima, prikaže kao nešto neutralno, prihvatljivo ili čak vrijedno počasti.
Time se pokušava stvoriti politički i društveni okvir u kojem se NDH može obilježavati bez ikakve osude, ograde ili kritičkog otklona od njenog zločinačkog karaktera. Takav pristup ne predstavlja samo napad na historijsku istinu, nego i direktan udar na civilizacijske vrijednosti koje su nastale na pobjedi nad fašizmom.
(Vijesti.ba)
