Dok se Bosna i Hercegovina formalno približava Europskoj uniji, stanje medijskih sloboda u praksi bilježi ozbiljan pad, a novinari su sve češće izloženi pritiscima, prijetnjama i institucionalnim opstrukcijama. Na to su danas u Mostaru upozorili sudionici okruglog stola „Sigurnost i sloboda novinarstva u Hercegovini“.

Okrugli stol organizirala je Udruga Bura info u okviru projekta „Zaštitimo prava novinara“, koji se provodi uz financijsku podršku Europske unije kroz program „Safe Journalists Network“. Cilj događaja bio je otvoriti javnu raspravu o sve izraženijim pritiscima i prijetnjama s kojima se suočavaju novinari u Hercegovini, ali i o potrebi jačanja njihove profesionalne i institucionalne zaštite.

Porazni podaci o povjerenju u medije

Nikola Bačić iz Udruge Bura info podsjetio je da su u sklopu projekta provedena istraživanja te održane dvije radionice, na kojima su, uz novinare, sudjelovali i predstavnici pravosuđa i policije kao kontakt točke za zaštitu novinara.

Prema rezultatima istraživanja, više od polovice ispitanika, njih 51,27 posto, smatra da su mediji u Hercegovini potpuno kontrolirani, dok 29,75 posto drži da su djelomično slobodni. Samo 18,99 posto ispitanika smatra da su mediji u potpunosti slobodni.

„To su vrlo porazni podaci“, istaknuo je Bačić, naglasivši da čak 62,54 posto ispitanika ne vjeruje nijednom mediju.

Među onima koji ipak iskazuju određeno povjerenje, lokalnim portalima vjeruje 18,29 posto građana, privatnim televizijama 9,14 posto, dok javnim servisima vjeruje svega 5,6 posto ispitanika. Društvene mreže ocijenjene su kao najmanje pouzdan izvor informacija, s oko četiri posto povjerenja.

Prema anketi provedenoj među građanima koji nisu novinari, 45,54 posto ispitanika smatra da su novinari u Hercegovini često izloženi prijetnjama i pritiscima zbog svog rada, 23,21 posto navodi da se to događa povremeno, dok 20,54 posto smatra da takvi pritisci ne postoje. Kada je riječ o prijavljivanju cenzure i pritisaka, 43 posto ispitanika izjavilo je da bi takve slučajeve prijavili, dok 28 posto smatra da to ovisi o okolnostima, a isto toliko da to nije njihova odgovornost.

Bačić je naglasio da će Udruga Bura info i dalje ostati kontakt točka za novinare u Hercegovini te upozorio na sve češću pojavu doxinga, odnosno javnog objavljivanja osobnih podataka novinara.

„I sami smo kao redakcija doživjeli doxing, fizičku prijetnju upadom u prostorije redakcije te kontinuirane prijetnje i uvrede na društvenim mrežama. Takvi napadi ostavljaju ozbiljne posljedice na psihu novinara“, rekao je Bačić.

SLAPP tužbe i ekonomski pritisci

Neovisna novinarka i urednica portala Istina media Kristina Spajić Perić govorila je o stvarnim izazovima s kojima se novinari svakodnevno suočavaju, posebno ističući SLAPP tužbe kao jedan od najčešćih oblika pritiska.

Upozorila je da je cilj takvih tužbi iscrpljivanje redakcija i novinara, a dodatni problem predstavljaju i snažni ekonomski pritisci, zbog kojih neovisni mediji teško opstaju na tržištu.

„Najčešće su SLAPP tužbama izložene priče koje se bave korupcijom. Dok se tužbe za klevetu rješavaju ekspresno, predmeti koji se odnose na kriminal godinama stoje bez epiloga“, istaknula je Spajić Perić.

Dodala je i da dio novinara ne prijavljuje napade zbog ranijih negativnih iskustava i izostanka konkretnih reakcija institucija.

Svaku prijetnju treba prijaviti

Odvjetnica Jelena Delipagić Crnjac naglasila je da su napadi na novinare nesporni i sve učestaliji, ali i da pravna zaštita postoji, iako se ne koristi dovoljno.

Kao najčešće oblike ugrožavanja izdvojila je verbalne i online prijetnje, rodno uvjetovano uznemiravanje novinarki te tužbe za klevetu, uključujući SLAPP tužbe. Iako razumije nepovjerenje novinara prema sustavu, istaknula je da svaku prijetnju treba prijaviti.

„Problem o kojem se javno govori sigurnosno je manji od onoga koji se prešućuje. Postoje zakoni i mehanizmi zaštite, ali ih je potrebno sustavno i ustrajno koristiti“, kazala je Delipagić Crnjac.

Najveći pad medijskih sloboda od rata

Generalna tajnica Udruženja BH Novinari Borka Rudić upozorila je na niz sustavnih problema koji ugrožavaju slobodu i sigurnost novinara u Hercegovini.

„Novinari u Hercegovini moraju imati jednaku i učinkovitu zaštitu kao i njihove kolege u ostatku zemlje“, poručila je Rudić, ističući važnost evidentiranja svih napada i pritisaka.

Posebno je upozorila na netransparentno financiranje medija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i Istočnoj Hercegovini te na pokušaje donošenja zakona koji bi mogli ozbiljno ograničiti slobodu izražavanja, uključujući i slobodu izražavanja na internetu.

Podsjetila je i da je Bosna i Hercegovina u posljednje dvije godine pala za 23 mjesta na ljestvici Reportera bez granica, što predstavlja najveći pad medijskih sloboda od završetka rata i najgori rezultat u regiji zapadnog Balkana.

„Paradoksalno je da se, dok se formalno približavamo Europskoj uniji, istodobno bilježe sve žešći napadi i sve rigidniji oblici ograničavanja medijskih sloboda“, zaključila je Rudić.