Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući po zahtjevu federalnog premijera Nermina Nikšića, donio je presudu kojom je utvrđeno da član 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona nije u skladu s Ustavom Federacije BiH. U središtu spora bio je član Zakona o vodama kojim HNK propisuje posebne “naknade od posebnog značaja” za korištenje vodnih dobara, uključujući naplate naknada za vodu koja se koristi za proizvodnju električne energije.
U zahtjevu za ocjenu ustavnosti Nikšić je naveo da je Federacija već uredila pitanje voda i naknada kroz federalni Zakon o vodama iz 2006. godine, te da su vode kao prirodno bogatstvo dio zajedničke nadležnosti u kojoj federalno zakonodavstvo ima primat.
Također je istakao da kantonalna odredba zapravo uvodi naknade koje se mogu smatrati koncesijskim, ali bez provođenja koncesionog postupka koji je propisan federalnim i kantonalnim zakonima piše Istraga.
Sud uvažio argumente iz apelacije
„Utvrđuje se da član 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine“, stoji u presudi Ustavnog suda FBiH.
Sud naglašava da je Zakonom o koncesijama koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine utvrđen predmet regulisanja, te načini i uslovi pod kojima se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije za eksploataciju prirodnih resursa u oblastima koje su isljučivo u nadležnosti Federacije.
Iz naprijed navedenog činjeničnog stanja proizilazi, da se voda iz vještačkih akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac, koristi kao prirodno bogatstvo u komercijalne svrhe, bez ugovora o koncesiji, te da je Skupština Kantona u Zakonu propisala posebnu naknadu za korištenje vode iz koje proizilazi da ista ima prirodu koncesijske naknade koja se naplaćuje bez postojanja ugovora o koncesiji, odnosno bez valjanog pravnog osnova.
Federacija Bosne i Hercegovine je u skladu sa Zakonom o vodama nadležna za upravljanje vodama I. kategorije u koje spadaju vještačke akumulacije Jablanica, Grabovica i Salakovac, te je s tim u vezi navedenim Zakonom propisala posebne vodne naknade koje se smatraju javnim prihodom i raspoređuju se kao takve, kao i naknadu koja se naplaćuje po osnovu Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata”, navodi se u obrazloženju presude kojom se usvaja Nikšićev zahtjev.
Ustavni sud je zaključio da je “upravljanje vodama je strateški cilj svake države zbog ogromnog značaja ovog prirodnog bogatstva”, te da se “ova problematika se ne može uređivati na ovaj način, posebno ne propisivanjem posebne naknade kojom se kompenzira eventualno nepostojanje ugovora o koncesiji.”
Ova presuda u praksi znači da će Hercegovačko-neretvanski kanton ubuduće ostati bez značajnog dijela svog budžeta koji se svake godine prikupljao od naplate vodnih naknada. U kantonalnom budžetu samo za 2025. godinu planiran je prihod od 14 miliona KM prihoda iz vodnih naknada i to je četvrti po veličini prihod u HNK.
Na osnovu ovog prihoda, planirani su i godišnji rashodi i to stipendije za studente, sredstva za pripravnike te sredstva za sport i kulturu.
Kakav je efekat ove presude?
Koliko je taj prihod značajan, najbolje govori činjenica da dok nije donesen sporni Zakon, HNK je u kontinuitetu bio nelikvidan i to je razlog za veliki broj tužbenih zahtjeva do 2014. godine koji svakodnevno dolaze na naplatu.
Dakle, Hercegovačko-neretvanski kanton će nakon Nikšićeve apelacije i presude Ustavnog suda pretrpiti ozbiljne posljedice.
Važno je znati da je krajem svog prvog mandata, premijer Nikšić podnio Ustavnom sudu apelaciju istog sadržaja. Međutim, ubrzo nakon toga Vlada Federacije, odnosno Nikšićev nasljednik Novalić, povukao je zahtjev pa Ustavni sud tada nije odlučivao po ovom pitanju.
Nakon presude Ustavnog suda, na dobitku su dvije elektroprivrede, malo više Elektroprivreda BiH i malo manje Elektroprivreda HZ HB. Ova prva je u tolikoj dubiozi, mjerenoj stotinama miliona KM, da joj to neće puno pomoći, ali će HNK osjetiti posljedice ove odluke.
Pa šta je bio cilj? Šta je motiv za apelaciju? Sredstva koja ostaju u javnim preduzećima kojima upravljaju stranački menadžmenti su mnogo “opertivnija” od sredstava iz javnih budžeta. Dakle, lakše je stranačkim elitama upravljati tim, nego budžetskim sredstvima.
Građanima struja, sigurno, neće pojeftiniti nakon ove odluke. Naprotiv, slijede nova poskupljenja…
