HomePrivredaProf.dr. Božo Vukoja: Primjena umjetne inteligencije u turizmu

Prof.dr. Božo Vukoja: Primjena umjetne inteligencije u turizmu

Objavljeno

Turizam u Bosni i Hercegovini ima značajan razvojni potencijal, ali se istovremeno suočava s izazovima poput sezonalnosti, nedovoljne digitalizacije i ovisnosti o stranim rezervacijskim platformama. Umjetna inteligencija (AI) predstavlja suvremeni alat koji može unaprijediti kvalitetu turističkih usluga, povećati učinkovitost poslovanja i omogućiti bolje upravljanje destinacijama. Cilj ovog rada je prikazati konkretne primjene AI alata u turizmu BiH i njihov doprinos razvoju sektora.

O TURIZMU, UMJETNOJ INTELIGENCIJI I FILMU KAO SUVREMENOM ALATU PROMOCIJE HERCEGOVINE

Prof. dr. sc. Božo Vukoja jedan je od rijetkih domaćih stručnjaka koji razvoj turizma promatra interdisciplinarno, povezujući financije, forenzičku reviziju i umjetnu inteligenciju s konkretnim promotivnim alatima. Autor je više od 150 znanstvenih i stručnih radova te sedam knjiga iz područja suvremenih financija, a posebno se ističe njegov znanstveni doprinos području forenzičke revizije, gdje je među prvima u regiji istraživao primjenu umjetne inteligencije. Takav spoj znanosti, tehnologije i prakse daje dodatnu težinu njegovim stavovima o potrebi strateškog, podatkovno utemeljenog i tehnološki osviještenog razvoja turizma u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na Hercegovinu.

Nedavno ste osvojili treću nagradu na međunarodnom festivalu turističkog filma za film „Hercegovina – turistički potencijali i mogućnosti“. Kako je nastao ovaj uspjeh?
Prije svega, važno je naglasiti da ovo nije moj prvi nagrađeni film, već osmi koji je do sada dobio međunarodno priznanje. To potvrđuje kontinuitet, iskustvo i ozbiljan pristup ovakvim projektima. U ovom filmu imao sam ulogu producenta, dok su kompletnu realizaciju – od snimanja do montaže i postprodukcije – uradili vrhunski profesionalci iz Studija Joker iz Mostara, tim s dugogodišnjim iskustvom i najsuvremenijom opremom.

Od samog početka jasno smo definirali cilj: ako se natječemo na međunarodnoj razini, tada film mora biti realiziran na najvišoj profesionalnoj razini. Nije bilo prostora za improvizacije. U projekt su uloženi znanje, iskustvo i emocija, ali i snažan timski rad, jer su sve ideje prolazile zajedničke analize i korekcije. Uz to, korišteni su suvremeni digitalni alati i analitički pristup planiranju sadržaja, što je omogućilo da film bude istodobno emotivan, informativan i tržišno učinkovit. Kada se takav pristup spoji s iskrenom ljubavlju prema Hercegovini, rezultat ne može izostati, što je potvrdila i nagrada u konkurenciji gotovo 500 filmova iz 139 zemalja.

Film je podržalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Koliko vam je ta podrška značila i što ste još realizirali uz sam film?
Podrška Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kao i osobna podrška ministrice dr. Pozder i njezina tima, bila je iznimno važna. Iako financijski iznos nije bio velik, bio je pravovremen i jasno usmjeren na promociju turizma, što danas ima posebnu težinu.

Ta podrška omogućila nam je da film dovedemo do završne profesionalne razine, ali i da projekt proširimo. Uz film smo realizirali kompletan promotivni set koji uključuje brošuru „Hercegovina“ te kalendar „Hercegovina u oku ptice“, s atraktivnim dron snimkama ključnih turističkih destinacija. Ovaj integrirani promotivni paket predstavlja suvremeni marketinški alat koji se, uz primjenu digitalnih platformi i analitike, može učinkovito koristiti na međunarodnim sajmovima, prezentacijama i poslovnim susretima.

Dugogodišnji ste član nevladine udruge Teledom Grude i bivši dopredsjednik Turističke zajednice FBiH. Kako danas gledate na ukidanje te institucije i model parcijalne promocije turizma?

Kroz više od 22 godine djelovanja u nevladinoj udruzi Teledom Grude, ali i gotovo 16 godina rada u Turističkoj zajednici Federacije BiH, imao sam priliku sagledati turizam iz strateške i institucionalne perspektive. Ukidanje Turističke zajednice FBiH smatram ozbiljnom pogreškom.

Turizam dugoročno ne može funkcionirati bez krovne institucije koja koordinira aktivnosti, planira razvoj i predstavlja državu kao jedinstvenu destinaciju. Na međunarodnim sajmovima turizma nastupaju države, a ne pojedine općine, kantoni ili regije. Parcijalna promocija razbija identitet zemlje i slabi njezin međunarodni nastup. Bosna i Hercegovina je mala, ali izuzetno raznolika, i upravo tu raznolikost treba objediniti i strateški, suvremenim alatima prezentirati svijetu.

Umjetna inteligencija sve više ulazi u sve segmente društva, pa i turizam. Kakvu ulogu u tome vidite i treba li Bosna i Hercegovina pratiti te trendove?

Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji se turizam planira, promovira i doživljava. Personalizirane preporuke, pametne turističke platforme, virtualni vodiči i analiza ponašanja gostiju postaju standard u suvremenom turizmu. Bosna i Hercegovina mora pratiti te trendove, ali uz jasno definiranu strategiju.

AI ne treba zamijeniti autentičnost destinacije, nego je dodatno istaknuti i učiniti dostupnijom. Ako se pravilno koristi, umjetna inteligencija može pomoći i manjim destinacijama da postanu vidljive i konkurentne na globalnom tržištu. Turizam budućnosti je spoj tehnologije i emocije – a emociju, identitet i autentičnost mi već imamo.

Možete li tu ulogu malo bolje objasniti našim čitateljima ?

Koji su to alati umjetne inteligencije koji se mogu koristiti  na koji način i navsti primjere .

Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji se turizam planira, prodaje i naplaćuje. Bosna i Hercegovina ima priliku preskočiti klasične faze digitalizacije i direktno uvesti AI alate za promociju destinacija, direktne rezervacije, automatizirana plaćanja i upravljanje turističkim tokovima. Korištenjem rješenja poput ChatGPT-a, Amadeusa, AI booking enginea i Stripe platforme, domaći turizam može smanjiti ovisnost o skupim posrednicima, povećati transparentnost i ostvariti veće prihode uz bolju uslugu gostima.Turizam u Bosni i Hercegovini godinama se oslanja na strane platforme, ručne procese i posrednike s visokim provizijama. Istovremeno, globalno tržište ulazi u novu fazu – turizam vođen umjetnom inteligencijom.

AI agenti danas planiraju putovanja, uspoređuju cijene, rezerviraju smještaj i izvršavaju plaćanja bez potrebe za klasičnim pretraživanjem interneta. Za BiH to nije prijetnja, nego razvojna prečica: prilika da se mali pružatelji usluga izjednače s velikim lancima, a država

Najčešći AI alati u turizmu:

  1. AI asistenti kao digitalni turistički vodiči

Konverzacijski AI alati, poput ChatGPT, sve se češće koriste u turizmu kao digitalni vodiči dostupni 24 sata dnevno. Njihova osnovna funkcija je pružanje brzih i personaliziranih informacija turistima.

U kontekstu Bosne i Hercegovine, AI asistenti mogu služiti kao virtualni vodiči za najvažnije destinacije te omogućiti komunikaciju na više stranih jezika. Oni nude preporuke smještaja, restorana i aktivnosti prema interesima i budžetu gosta, čime se poboljšava korisničko iskustvo i smanjuje potreba za klasičnim turističkim informativnim uredima.

  1. AI analitika u planiranju turizma

Napredni analitički sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji, poput rješenja tvrtke Amadeus, omogućuju obradu velikih količina podataka o putovanjima i turističkoj potražnji.

U Bosni i Hercegovini takvi sustavi mogu pomoći u predviđanju dolazaka turista, analizi sezonalnosti te optimizaciji cijena smještaja i prijevoza. Na temelju tih podataka turističke zajednice i hoteli mogu donositi kvalitetnije odluke o promociji, investicijama i razvoju infrastrukture.

  1. AI booking sustavi i direktne rezervacije

AI booking engine omogućuje direktnu komunikaciju između gosta i pružatelja smještaja bez posrednika. Umjesto klasičnih rezervacijskih obrazaca, gost putem razgovora s AI sustavom dobiva informacije o dostupnosti i potvrđuje rezervaciju.

Za turizam BiH ovakav pristup ima poseban značaj jer smanjuje ovisnost o međunarodnim platformama, povećava prihode malih i obiteljskih objekata te potiče razvoj seoskog i eko-turizma.

  1. Digitalna plaćanja i fiskalna transparentnost

Primjena AI podržanih platnih sustava, poput platforme Stripe, omogućuje sigurnija i brža online plaćanja, automatsku konverziju valuta i izdavanje digitalnih računa.

U turizmu Bosne i Hercegovine to doprinosi smanjenju administrativnih troškova, povećanju transparentnosti poslovanja i smanjenju sive ekonomije, što je važno i za privatni i za javni sektor.

 

  1. AI u javnom upravljanju turizmom

Umjetna inteligencija može imati važnu ulogu i u radu javnih institucija. Analizom turističkih tokova i opterećenja destinacija AI omogućuje bolje upravljanje gužvama, učinkovitije planiranje budžeta te objektivnu procjenu učinaka turističkih ulaganja.

Takav pristup doprinosi održivom razvoju turizma i racionalnom korištenju prirodnih i kulturnih resursa.

Dakle ,Pitanje nije ima li BiH kapacitet, nego ima li odlučnosti. Ne sumnjam da će naši ljudi shvatiti zablude i greške koje su činjene i svi zajedno dati doprinos budućoj Strategiji razvoja turizma jer nebi trebali vječno pričati samo o ljepotama i potencijalima već o konketnim rezultatima .Mislim da trebamo sa ponosom reći Nije što je naša ,ona je najljepša . Primjena umjetne inteligencije u turizmu Bosne i Hercegovine omogućuje modernizaciju sektora, poboljšanje korisničkog iskustva i jačanje konkurentnosti destinacija. Korištenjem AI alata u privatnom i javnom sektoru stvara se temelj za održiv, transparentan i dugoročno uspješan razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.

Najnovije

Mostarski roditelji digli glas: Bez subvencija bi vrtić za dvoje djece plaćali čak 800 KM mjesečno

Roditelji djece koja pohađaju privatne vrtiće na području Mostara zatražili su od Gradskog vijeća,...

Velež doveo mladog veznjaka iz Novog Pazara: Birsen Leković novi igrač “Rođenih”

Fudbalski klub Velež Mostar potvrdio je novo pojačanje u svojim redovima. Dres Rođenih od...

OSCE nadgleda izbore u BiH: 26 dugoročnih i 300 kratkoročnih posmatrača

Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) danas je pokrenuo Izbornu posmatračku...

Požar ponovo buknuo kod Gruda: Gori šuma, a tehnički kvar zakomplicirao gašenje iz zraka

Na području općine Grude, u mjestu Puteševica, danas oko 12 sati ponovo se aktivirao...

Vezane vijesti

Mostarski roditelji digli glas: Bez subvencija bi vrtić za dvoje djece plaćali čak 800 KM mjesečno

Roditelji djece koja pohađaju privatne vrtiće na području Mostara zatražili su od Gradskog vijeća,...

Velež doveo mladog veznjaka iz Novog Pazara: Birsen Leković novi igrač “Rođenih”

Fudbalski klub Velež Mostar potvrdio je novo pojačanje u svojim redovima. Dres Rođenih od...

OSCE nadgleda izbore u BiH: 26 dugoročnih i 300 kratkoročnih posmatrača

Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) danas je pokrenuo Izbornu posmatračku...