Bivši premijer Federacije Bosne i Hercegovine Edhem Bičakčić je u izjavi za Klix.ba reagirao na navode bivšeg gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića o ponudi američke kompanije Bechtel da u Bosni i Hercegovini izgradi autocestu Koridor 5C.

Naime, Oručević tvrdi da je Bičakčić odbio tu ponudu, odnosno da je prihvatio ponudu francuske kompanije Bouygues. Međutim, ni Bouyguesova ponuda nije realizirana. Za podsjetiti je da su i Bičakčić i Oručević tada, prije 25 godina, bili visoki zvaničnici SDA.

“Safetovo sjećanje i pamćenje postali su maštoviti. Dođe to s godinama. Što se tiče velikih američkih investitora, nadam se da će ovaj put (po pitanju plinovoda Južna interkonekcija, za čiju izgradnju je zainteresiran upravo Bechtel) biti uspješno. Treba sve učiniti da tako bude”, rekao je.

Govoreći o Bechtelu, naglasio je da se ova kompanija odmah poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma pojavila s idejom da gradi Koridor 5C.

“Predstavljao ih je Charles Redman, koji je ispred Sjedinjenih Američkih Država bio član Kontakt grupe (koja je davala prijedloge za okončanje ratova u bivšoj Jugoslaviji). S Redmanom smo imali više razgovora na tu temu”, dodaje.

Bičakčić tvrdi da Republika Srpska nije željela primati donacije, a posebno ne američke kredite.

“Ideja da izgradnju autoceste finansira američka banka EXIM morala bi proći kroz Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Tada u Vijeću ministara nije bilo saglasnosti da se to ostvari. Tako da to nikada nije došlo do Vlade FBiH, a ni do vlade drugog entiteta. Zbog toga nije realizirana Bechtelova ponuda”, ukazao je.

Negira da je u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine bio sastanak o kojem govori Oručević ili bar on nije bio na takvom sastanku.

“Lično nikada nisam oponirao predsjedniku (Aliji) Izetbegoviću. Sve smo usaglašavali u četiri oka”, naveo je.

Govoreći o Bouyguesu, rekao je da je ova kompanija izabrana na međunarodnom tenderu Vlade FBiH. Osim ove kompanije, dodaje sagovornik Klix.ba, prijavili su se i Malezijci.

“No, Bouygues je dao najpovoljniju ponudu, a Malezija je tada prošla kroz Sorošev udar na njihov ekonomski sistem. Izvinili su se i kazali da dalje ne mogu učestvovati. Poslije toga je napravljen zvanični ugovor s Bouyguesom. Posao je vodio tadašnji entitetski ministar prometa Besim Mehmedić. Međutim, realizacija je bila neuspješna zato što je ovoj kompaniji bilo zatvoreno svo finansiranje u Evropskoj uniji, što mi je potvrdio i Bouyguesov predstavnik Olivier Bonnin. Zbog toga su odustali i dogodio se sporazumni raskid”, naglasio je.

Prema Bičakčićevim riječima, američke kompanije su nedugo poslije rata pokušale graditi i hidrocentralu na Neretvi, ali su se povukle jer im to nije dopustila američka vlada. Pokušali su i, dodaje, s naftnim istraživanjima. Podsjetio je da je američka naftna kompanija Amoco ta istraživanja prije rata provodila u Bosni i Hercegovini.