U prepunom Vladičanskom dvoru u Mostaru sinoć je održana tradicionalna Svetosavska akademija, posvećena prvom srpskom arhiepiskopu, svetitelju i prosvetitelju, utemeljivaču srpske crkve, škole i države – Svetom Savi.
Svetosavsku akademiju u Mostaru tradicionalno organizuju Srpska pravoslavna crkvena opština Mostar i Srpsko prosvjetno i kulturnog društvo “Prosvjeta” Gradski odbor Mostar.
U programu su nastupili učenici koji pohađaju Prosvjetinu školu srpskog jezika, istorije i kulture, učenici koji pohađaju pravoslavnu vjeronauku u osnovnim i srednjim školama u Mostaru, etno grupa “Simonida” i učenici Koledža ujedinjenog svijeta u Mostaru.
Tokom programa preplitale su se recitacije, pjesme i muzika, a najviše simpatija dobio je dramski prikaz Krsne slave.
Besjedu je gosvorio mostarski vjeroučitelj Marko Vučinić koji je čestitajući učenicima njihov praznik rekao da su djeca koja su večeras bila u Vladičanskom dvoru najbolji pokazatelj toga ko je Sveti Sava i šta nam je svojim ovozemaljskim životom ostavio u nasljedstvo.
“‘Samo djeca znaju šta traže’, pisao je Egziperi u svojoj knjizi „Mali princ“.
Sveti Sava je istinski pečat i potvrda toga i zato se i danas iz svih dječjih grla širom zemaljskog šara ori himna “Usliknimo s ljubavlju”. Danas vaistinu svi treba da uskliknemo i da se sjetimo opet i opet duhovnog gorostasa i Hristonosca kakav je Sveti Sava”, rekao je Vučinić.
U besjedi je govorio o životu Svetog Save podsjetivši na to da je bio plemić porijeklom, nasljednik krune i svih ovozemaljskih blaga i časti, ali da napušta sve jer želi biti dijete u naručju Hristovom.
“Postaje plemić najplemenitije vjere hrišćanske i svima nama daje mogućnost da budemo plemići hrišćanskog porijekla. U crkvenoj pjesmi pjevamo ‘Bio si nastavnik, prvoprestolnik i učitelj puta, koji vodi u život’. Ako na trenutak zastanemo, pa se vratimo na ovu riječ „vodi“ vidjećemo da imamo vodiča, koji svakoga od nas privodi Hristu. Svako od nas može se uhvatiti za ruku Svetoga Save, ostavljajući svoj grijeh i ne okrećući se za njim poći ka Hristu. Sveti Sava kao dobar pastir neće dopustiti da nam se išta loše desi na tom putu”, rekao je Vučinić.
Vučinić se u besjedi osvrnuo i na današnjicu rekavši da danas, u svijetu punom zamki, u eri elektronskih mreža i opasnosti koje mogu proizaći iz njih, nama kao učiteljima i roditeljima ostaje najveća odgovornost da sačuvamo djecu ovog vremena, i da sve što nam se nudi iskoristimo na dobro.
Vučinić je podsjetio i da je krajem 19. vijeka u Mostaru prva Svetosavska akademija održana zahvaljujući pjesniku Aleksi Šantiću, Apolonu kršne Hercegovine.
“Aleksina bistra misao pretočena u riječ pokazuju vjeru, hrabrost i dug koji je Šantić osjećao da u svome gradu počne sa održavanjem pomena na ovog svetitelja.
A kada se osvrnemo na sve ostale velikane, pjesnike i pisce, mislioce i graditelje, sa sličnim sjećanjem koje je vodilo Šantića, vidimo samo jedno, a to je duhovni pečat koji je Sveti Sava ostavio u ovoj zemlji. Na temelju njegove vjere u Hrista počivamo i mi danas. Zar ima išta snažnije i ljepše nego da nas pred Hristom zastupa upravo on? Zato treba da uskliknemo svi sa ljubavlju, sa radošću, svim svojim bićem, jer smo mi djeca Svetoga Save. Neka je slava našem svetitelju koji nas sa ljubavlju sabira”, zaključio je Vučinić.
Srpska pravoslavna crkva /SPC/ Svetog Savu, utemeljivača srpske crkve, države i školstva, proslavlja 27. januara.
Savindan se obilježava u svim školama u Srbiji i Republici Srpskoj kao školska slava.
Sveti Sava bio je prvi srpski arhiepiskop, svetitelj i prosvjetitelj. Bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, kršten kao Rastko, a kada se zamonašio uzeo je ime Sava. Rastko se na Svetoj Gori zamonašio uprkos snažnom protivljenju roditelja koji su mu namijenili vladarsku misiju.
Njegovim ustoličenjem za arhiepiskopa 1219. godine utemeljena je i samostalna Srpska pravoslavna crkva.
Zajedno sa ocem Stefanom, zamonašenim kao Simeon, Sveti Sava je osnovao Hilandar i izgradio još 14 manastira i tako postao ktitor prve srpske duhovne zajednice na Svetoj Gori.
Sveti Sava je napisao Tipik po kome se monasi vladaju, a napisao je i žitije svog oca, prepodobnog Simeona Mirotočivog.
U Studenici je 1209. godine osnovao prvu bolnicu na području Srpske države.
Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovjekovne književnosti, pa je stoga i zaštitnik prosvjetnih ustanova.
Sveti Sava je 1219. izdejstvovao autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, a njegova djela “Nomokanon” /1220./ i “Sinodik pravoslavlja” /1221./ postala su pravni i duhovni stubovi srpske državnosti.
Sava se upokojio 1235. godine u bugarskom gradu Trnovu kao prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, a ostao je poznat kao osnivač i tvorac Svetosavskog pravoslavlja.
Sinan-paša spalio je na Vračaru 1594. mošti Svetog Save, koje su do tada bile čuvane u manastiru Mileševa. Smatra se da su Turci mošti Svetog Save spalili u pogrešnom uvjerenju da će tako uništiti vjeru i svaki njegov uticaj na Srbe.
(Topportal.info)
