Hercegovina je još jednom dokazala da njezina antička baština nije tek sloj zemlje pod nogama, nego živa snaga koja čeka hrabre, obrazovane i vizionarske ljude da je pretoče u budućnost.
Treća Međunarodna konferencija Antika Hercegovine, u organizaciji Udruge Vedrina, okupila je znanstvenike, kulturne djelatnike, ugostitelje i zaljubljenike u povijest u jedinstvenom susretu znanja, emocije i strategije.
Svečano otvaranje uz Glas iz davnina
Konferenciju je otvorio predsjednik Udruge Vedrina, poznati televizijski novinar Ilko Barbarić, dugogodišnje lice javne riječi i autor koji svojim radom kontinuirano afirmira kulturnu baštinu Hercegovine.
Njegov uvodni govor bio je snažan podsjetnik da baština bez interpretacije ostaje nijema, a bez hrabrosti – neiskorištena.
Uslijedio je emotivan trenutak: Duo Nimfe, koji čine Ines Rajić i Marija Buntić, izveo je himnu Antike Hercegovine “Glas iz davnina”, autorsko djelo tima Udruge Vedrina. Spoj glazbe i arhaičnog nadahnuća stvorio je atmosferu u kojoj je prošlost postala opipljiva.
Arheologija kao neiskorišteni kapital
Prvo stručno predavanje održao je arheolog prof. dr. sc. Mirko Rašić, stručnjak za antičku baštinu i sveučilišni profesor. U svom izlaganju jasno je ukazao na problem: posjedujemo lokalitete, nalaze, priče i povijesne slojeve, ali ih nedovoljno integriramo u suvremeni model kulturnog turizma.
Rašić je istaknuo kako rimski ostaci, putovi, vile rustike i tragovi urbanih središta nisu samo predmet znanstvenih radova, nego potencijal za održivi razvoj, interpretacijske centre i tematske rute koje bi Hercegovinu mogle pozicionirati na europskoj karti kulturnog turizma.
Antika na tanjuru i u čaši
Povjesničar i stručnjak za vina i destilate Jure Andrijašević održao je iznimno posjećenu radionicu namijenjenu ugostiteljima. Njegovo predavanje bilo je konkretno, praktično i strateški usmjereno: kako antičku baštinu pretočiti u jelovnik.
Andrijašević je kroz primjere iz Grčke, Italije, Hrvatske pa čak i Norveške pokazao kako se mit, povijest i gastronomija mogu spojiti u doživljaj. Govorio je o reinterpretaciji antičkih recepata, korištenju lokalnih sastojaka u povijesnom kontekstu te kreiranju koktela inspiriranih rimskim i grčkim svijetom. Njegova poruka bila je jasna: gost ne kupuje samo hranu, nego priču.
Rimski dani u Mokrom – model dobre prakse
Vice Slišković predstavio je manifestaciju Rimski dani u Mokrom čij je idejni tvorac. Manifestacija je primjer kako lokalna zajednica može aktivno oživjeti antičku prošlost. Uz njega je govorila i mlada nutricionistica Iva Slišković, koja je detaljno predstavila gastronomski segment festivala i način na koji se antička kuhinja približava suvremenom posjetitelju.
Njihovo izlaganje pokazalo je da entuzijazam, znanje i lokalna suradnja mogu stvoriti događaj koji nadilazi folklor i postaje ozbiljan kulturno turistički projekt.
Drevna prehrana kao most prema budućnosti
Nakon kratke stanke, pozornost je izazvalo je predavanje grčkog magistra nutricionizma Apollonas Kapsalis. Kapsalis, poznat po povezivanju znanstvene utemeljenosti i mediteranskog nasljeđa, govorio je o drevnim grčkim i rimskim prehrambenim principima kao temelju suvremenog zdravlja.
Posebno je istaknuo kako koncept sezonalnosti, jednostavnosti i nutritivne gustoće hrane može postati dio turističke ponude Hercegovine. Predložio je model u kojem restorani, hoteli i agroturizmi nude jelovnike inspirirane antikom, ali prilagođene suvremenim znanstvenim spoznajama o prehrani.
Njegovo predavanje otvorilo je novu dimenziju konferencije i poveznicu grčke kulture s Hercegovinom na jedan novi način.
Knjiga koja povezuje mit i prostor
U završnom dijelu konferencije promovirana je knjiga Mitske narodne priče Hercegovine i Dalmatinske Zagore autorice Roberta Kapsalis, akademske grafičarke i ilustratorice. Djelo je predstavio profesor Antun Lučić sa Sveučilišta u Mostaru, koji održao jedno poetično, ali zanimljivo predavanje istaknuvši važnost povezivanja usmene predaje, povijesti i suvremene interpretacije. Osobito se osvrnuo na važnost očuvanja izvornoga nariječja.
Autorica je govorila o procesu nastanka ilustracija, o simbolici, svjetlu, kamenu i hercegovačkom pejzažu koji u knjizi postaje gotovo mitski protagonist. Publika je imala priliku vidjeti kako se znanstveni okvir i umjetnička imaginacija mogu susresti u jednoj cjelini.
Završnica u znaku antičke kuhinje
Konferencija je zaključena svečanim ručkom inspiriranim recepturama drevne Grčke i Rima. Na stolovima su se našla jela pripremljena prema povijesnim zapisima, reinterpretirana suvremenim tehnikama, ali s poštovanjem prema izvornim sastojcima.
Treća Međunarodna konferencija Antika Hercegovine pokazala je da baština ne mora biti teret prošlosti, zašto to ne bi promatrali kao kapital budućnosti. Znanost, umjetnost, gastronomija i strategija ovdje su se susreli u jasnoj poruci: Hercegovina ima priču i spremna je ispričati je svijetu.


