Lejletul-berat se u islamskim izvorima opisuje kao vrijeme u kojem se, Allahovom voljom, određuju ljudske sudbine, životni putevi i nafaka.

Lejletul-berat se u islamskim izvorima opisuje kao vrijeme u kojem se, Allahovom voljom, određuju ljudske sudbine, životni putevi i nafaka. U brojnim hadisima, predajama poslanika Muhammeda, a.s., spominje se da je to noć u kojoj se ljudima opraštaju grijesi i pruža prilika za duhovno pročišćenje i novi početak.

Na ovu noć ukazuje se i u Kur'anu, svetoj knjizi muslimana, u suri Ad-Duhan (Dim) govori se o blagoslovljenoj noći u kojoj Uzvišeni Allah donosi Svoje odredbe, što islamski učenjaci dovode u vezu upravo s Lejletul-beratom.

Sam naziv Lejletul-berat nosi snažnu simboliku, jer riječ “berat” označava oslobađanje i čišćenje. Prema islamskom vjerovanju, u toj noći Allah dž.š. oslobađa veliki broj ljudi od grijeha, darujući im oprost i priliku za povratak iskrenoj vjeri.

Mjesec ša'ban, osmi mjesec hidžretskog kalendara, u islamskoj tradiciji poznat je i kao el-šehrul-mu'azam – veličanstveni mjesec. To je period intenzivne duhovne pripreme za ramazan, mjesec posta, u kojem se, prema riječima Božijeg poslanika, ljudska djela uzdižu Gospodaru svih svjetova.

Ova mubarek noć poznata je pod više naziva: noć polovine ša'bana, noć oprosta, noć oslobođenja od grijeha i noć odluke. U hadisima se navodi i naziv “Nisfuš-Ša‘ban”, što doslovno znači polovina mjeseca ša'bana.

Vrijednost Lejletul-berata posebno je naglašena u riječima Božijeg poslanika Muhammeda, a.s., koji je rekao:

– Kada nastupi 15. noć ša'bana, provedite je u nafili (dobrovoljnom namazu, molitvi), a dan koji slijedi, u postu.”

Muslimani širom svijeta ovu noć obilježavaju učenjem Kur'ana, dovama, namazom i postom, nadajući se Božijoj milosti, oprostu i blagoslovu.