Punomoćnici firme Majdan-Kuti d.o.o., odvjetnici iz Mostara Haris Hakalović i Milenko Krčum, dostavili su našoj redakciji “Priopćenje za javnost investitora Majdan-Kuti d.o.o. u vezi s napisima o navodnom otimanju zemlje srpskim povratnicima u naselju Kuti” koje prenosimo u cijelosti i bez uredničkih ili jezičnih intervencija:

“MEDIJIMA I NOVINARIMA

u oba entiteta Bosne i Hercegovine

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST INVESTITORA MAJDAN-KUTI d.o.o.

U VEZI S NAPISIMA O NAVODNOM OTIMANJU ZEMLJE SRPSKIM POVRATNICIMA U NASELJU KUTI

S obzirom na veći broj objava u medijima o tome da strani investitor i domaće vlasti otimaju zemljište srpskim povratnima u naselju Kuti kod Mostara, te s obzirom da su „aktivisti“ praktično sve službene osobe koje su sudjelovale u nizu upravnih i sudskih postupaka u takvim napisima optužili za korupciju, turski investitori koji su kupili kapital privrednog društva Majdan-Kuti d.o.o. Mostar žele ukazati na neosnovanost optužbi koje se na njegov račun iznose u medijima.

1. Nigdje se u napisima ne navodi koji su to vlasnici ili suvlasnici zemljišta srpske nacionalnosti kojima se navodno neko oduzima zemljište.

2. Nigdje se u napisima ne navodi koje se to zemljište, navodno, oduzima “srpskim povratnicima” i od strane koga.

3. Ako “srpski povratnici” i “aktivisti” već navode da se otima ili nekome od njih pokušava oteti zemlja, onda bi novinari, prije nego li objave takav senzacionalizam, trebali makar provjeriti koja zemlja (gdje), od koga i za koje svrhe se oduzima.

4. Međutim, toga nema, već je to je bezobzirna laž koja se iznosi u medijima s ciljem diskreditacije turskog investitora, Za potrebe investitora nije potrebno oduzeti nikome, a posebno ne “srpskim povratnicima” ni milimetra njihove zemlje

5. Ako se misli na iscrtane crvene linije po asfaltnom putu (koji, prema Zakonu o cestama FBiH, predstavlja javno dobro), koje su iscrtavali aktivisti i koje navodno predstavljaju granicu zemljišta „srpskih povratnika“ onda moramo ukazati da je to zemljište „oduzeto“ prije više od 50 godina, radi uređenja puta prema naselju Kuti. To nema nikakve veze sa turskim investitorom.

6. Naime, mještani su 70-ih godina prošlog stoljeća – uz pomoć Aluminijskog kombinata na čijem čelu je bio Josip Jole Musa, ishodili da se asfaltira put do sela. U to vrijeme su uz put postavljeni i stupovi za elektrifikaciju. Tadašnji vlasnici su se, radi izgradnje puta, na pojedinim parcelama povukli metar ili nešto više i napravili suhozid i na takav način, prije više od 50 godina, „dali“ dio svoje parcele za izgradnju puta

7. Ova situacija se u pravu Bosne i Hercegovine naziva FAKTIČKOM eksproprijacijom, kao što je to temeljito obrazloženo u odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Vlasnicima pripada pravo na naknadu za faktički eksproprirani dio parcela, koje pravo ne zastarijeva (odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine AP-2986/11 objavljena u Službenom glasniku BiH broj 15/11, a u toj odluci se Ustavni sud poziva i na više ranijih odluka o faktičkoj eksproprijaciji, kao i na stajalište Panela za ujednačavanje sudske prakse u BiH. Naime, institut faktičke eksproprijacije najprije je uveden u entitetu Republika Srpska, a primjere brojne sudske prakse je moguće pronaći u Općinskom sudu u Foči, odnosno Okružnom sudu u Trebinju.

8. Veoma je nepošteno, i krajnje opasno, realizaciji projekta stranih investitora davati neku nacionalno-političku dimenziju. Iza perfidnog narativa o zaštiti imovine srpskih povratnika kriju se opipljivi poslovni interesi subjekata, kojima nikako nije u interesu da dođe do otvaranja kamenoloma i koji nemaju nikakve veze s nacionalnim pitanjima.

9. Postavlja se pitanje

a. ko financira rad ovih navodnih mještana i navodnih srpskih povratnika,

b. u kojem naselju stanuju ti srpski povratnici,

c. ko logistički pomaže da se istovaranjem zemljišta i kamenja blikiraju putevi,

d. čijim vozilima i u čijem interesu.

10. Kome je u interesu opstruirati relizaciju prijekta u kojem je sve išlo glatko dok se nije pojavio turski investitor. Dok je privredno društvo bilo u vlasništvo domaćeg poduzetništva, aktivisti s prezimenom Omanović su na zapisnik o raspravi pružali podršku otvaranju kamenoloma.

11. To što su osobe protiv kojih je donesena sudska mjera osiguranja organizirale treće osobe da na svojim tijelima onemoguće prolazak službenog vozika državnog Centra za deminiranje (BH MAC) je plitko mudrovanje

a. koje se može kvalificirati kao krivično djelo iz čl. Član 361. – Organiziranje otpora – Krivičnog zakona Federacije BiH. Čak i osobe, navodni mještani i navodni srpski povratnici, koji su postavljali stopala na crvenu crtu koja označava navodne granice privatne parcele – nisu bile svjesne da službene odobe Centra za deminiranje i imaju projektni zadatak otvorito projekt deminiranja i čak ako nisu znali da postoji sudske privremena mjera kojom se zabranjuje –

b. osobe koje su ih pozivale na otpor i pozivale treće osobe da svojim teretnim vozilima blokiraju put bile su svjesne ovih okolnosti.

12. Bezobrazna je laž da je investitor bilo što pribavio na temelju navodno krivotvorne isprave BH MAC-a.

a. Domaći poduzetnik koji je bio vlasnik prije nego što su turski investitori kupili kapital njegovog društva 2014. godine pribavio je certifikat BH MAC-a da prostor precizno definiran u certifikatu nije miniran, a da za ostali dio planiranog eksloatacionog polja postoji rizik od mina.

b. Novi investitori su sada u postupku pribavljanja certifikata za cijelo planirano eksploataciono polje, no navodni mještani i navodni srpski povratnici pokušavaju spriječiti pristup službenim osobama državne institucije, kako područje ne bi bilo ispitano na opasnost od mina.

13. Dakle na strani investitora nije bilo nikakvog falsificiranja.

a. Falsificiranje je praksa „eko aktivista“, u vezi s čim postupak vodi Kantonalno tužiteljstvo HNK.

b. Naime, investitor je pribavio konsultativni nalaz uglednog vještaka grafološko forenzičke struke po kojem je veći broj potpisa na peticiji koju su potpisali, uključivo i osoba s prezimenom Omanović i prezimenom Lozo.

14. Molimo medije da radi korektnog i potpunog informiranja javnosti objave ovo saopštenje.

U Mostaru, 03.02.2026. godine

Punomoćnici investitora

Haris Hakalović i Milenko Krčum, advokati u Mostaru”