Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt jasno je poručio da ne namjerava samostalno intervenirati u rješavanju pitanja državne imovine, već da je odgovornost isključivo na Vijeću ministara BiH i nadležnoj Komisiji za državnu imovinu, koja već godinama praktično ne postoji u funkcionalnom obliku, prenosi Patria.

“Imamo odluke Ustavnog suda BiH koji je nekoliko puta zatražio da država na svom nivou donese rješenje za to pitanje. Ja se isto pitam zašto se nisu uzele u obzir mogućnosti koje se nude i odlukom Pedija Ešdauna, a i u mojoj odluci. Pedi Ešdaun je u svojoj odluci rekao da ukoliko postoji javna potreba, odnosno potreba za građane, može se napraviti izuzetak, ukoliko se radi o državnoj imovini koja se u tom slučaju može koristiti u javne svrhe. Moje pitanje je zašto se ne formira Komisija koja će odlučivati šta može biti izuzetak i time će se smanjiti pritisak na gradonačelnike i općine. U dosta slučajeva oni ne znaju šta da rade po pitanju nekih infrastrukturnih porojekata, industrije. To se može uraditi bez ikakvih izmjena zakona nego samo uz saglasnost Vijeća ministara BiH. Gdje je Vijeće ministara u ovome svemu u ovim godinama koje su iza nas”, kazao je Schmidt.

Komisija za državnu imovinu formalno je osnovana još 2004. godine, a njen sastav izmijenjen je 2018. godine. Ipak, uprkos tome, Vijeće ministara nikada nije imenovalo novi saziv, zbog čega je njen rad potpuno blokiran. Posljednja sjednica održana je još 2016. godine.

Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH je u oktobru ove godine tražio detaljan izvještaj o radu Komisije, ali je i tada postalo jasno da institucije nisu ispunile svoje obaveze. U međuvremenu, pojedini nivoi vlasti, poput Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS, nastavili su knjižiti državnu imovinu, uključujući šume, što dodatno komplikuje situaciju.

Predsjedavajući Komisije Džemail Ćibo u svojoj informaciji pojasnio je šta su njene nadležnosti, naglašavajući da ona ne odlučuje o raspolaganju imovinom, već samo može dozvoliti izuzimanje od privremene zabrane raspolaganja.

“Odlukom o osnivanju propisano je da Komisija za državnu imovinu priprema: kriterije koji će se primjenjivati da bi se utvrdilo koja imovina je u vlasništvu Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine; nacrte zakonskih akata za usvajanje, kojima se osigurava provođenje kriterija; prijedloge u vezi upisa imovine u javne registre u Bosni i Hercegovini i na teritoriji drugih država; prijedloge kriterija za preuzimanje imovine sa nivoa entiteta i Brčko distrikta na nivo Bosne i Hercegovine u slučaju preuzimanja poslova iz nadležnosti entiteta na nivo institucija Bosne i Hercegovine; prijedloge odgovarajućeg načina naknade, ukoliko je potrebno, koji uključuje analizu finansijskih implikacija predloženih rješenja u pogledu eksproprijacije.”

Ćibo je dodatno naglasio da Komisija nije tijelo koje odlučuje o raspolaganju imovinom, već isključivo može odobriti izuzimanje od zabrane raspolaganja.

“Bitno ovlaštenje Komisije za državnu imovinu joj je dato odredbama zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom kojima je propisano da Komisija za državnu imovinu može, na prijedlog zainteresovane strane, odlučiti da određenu državnu imovinu izuzme od privremene zabrane raspolaganja.

Treba napomenuti da, u skladu sa odredbama navedenih pravnih propisa Komisija za državnu imovinu nije organ koji donosi odluku o raspolaganju državnom imovinom, nego organ koji, po obrazloženim zahtjevima zainteresovanih lica može dopustiti izuzimanje konkretne nekretnine od zabrane raspolaganja, dok se samo raspolaganje vrši pod uslovima i na način propisan važećim pravnim propisima”, naveo je Ćibo.

Prema odluci o osnivanju, Komisija treba imati 11 članova koje imenuje Vijeće ministara, a predstavljaju ključne državne, entitetske i brčanske institucije. Međutim, zbog neimenovanja članova, Komisija praktično ne funkcioniše.

Ćibo je u svom izvještaju zaključio da je uprkos brojnim urgencijama Ministarstva pravde BiH, veliki broj institucija odbio ili odugovlačio s imenovanjem svojih predstavnika, zbog čega Vijeće ministara nikada nije formiralo novi saziv.