Štrajk zdravstvenih radnika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu traje već šest mjeseci. Tokom svih ovih šest mjeseci, naslušali smo se vijesti o razgovorima, zahtjevima sindikata, ponudama i mogućnostima Vlade HNK i nagledali prosvjeda i prosvjednih šetnji, pa i šaljivih, na momente simpatičnih, performansa na račun Vlade HNK i, malo manje simpatičnih, direktnih uvreda na račun pojedinih ministara i premijerke.

U svih šest mjeseci štrajka svjedočili smo nepopustljivim zahtjevima sindikalnih predstavnika s jedne strane i jednako tako čvrstim stavovima Vlade koja je odgovorila sa “jedinom održivom ponudom koja ne ugrožava Budžet HNK” – kako su u više navrata istakli.

U svih tih šest mjeseci natezanja, pregovora i propalih mirenja između Vlade i Sindikata, ispaštali su jedno – građani. Medicinski radnici i, naravno oni nemedicinski čiji broj nije zanemariv, primali su redovno svoje plate uprkos štrajku a plate su, naravno, primali i ministri u Vladi HNK.

Jedini koji su u ovoj šestomjesečnoj agoniji kojoj se kraj ne nazire oštećeni su građani HNK, pacijenti koji osim redovnog zdravstvenog osiguranja uredno uplaćuju i godišnje premije – markice, koje su same za sebe posebna priča i o čemu posebno pisati.

Dakle, građani svoje obaveze izmiruju a zauzvrat ne dobijaju skupo plaćenu uslugu?! Kome da štrajkuju građani Hercegovačko-neretvanskog kantona?

Odmori se, zaslužio si!

Prije par dana, kolege sa internet portala Mostar Danas, objavile su sliku sindikalnog čelnika kako leži u travi na parku u toku radnog vremena i – odmara. Taj plaćeni odmor u štrajku, koji plaćamo svi mi, najbolje odslikava trenutno stanje u zdravstvu Hercegovačko-neretvanskog kantona.

No, upućeni u zbivanja sve više govore o politiziranju štrajka zdravstvenih radnika a neki od njih su skloni tvrdnji da je opravdano nezadovoljstvo zdravstvenih radnika, u prvom redu medicinskih sestara koje direktno skrbe o zdravlju pacijenata, iskorišteno za političke obračune, prije svega na hrvatskom političkom spektru uoči ovogodišnjih oktobarskih izbora.

Sumnju je dodatno rasplamsalo oglašavanje predsjednika HDZ-a 1990 Ilije Cvitanovića, koji je javno adresirao HDZ-u odgovornost za stanje u zdravstvu i iznio optužbe u pogledu trošenja budžetskih sredstava i odnosu HDZ-ovih kadrova u Vladi HNK prema zdravstvenim radnicima.

Politika koristi nezadovoljstvo zdravstvenih radnika

Cvitanovićeva reakcija bila je oštra i ponašanje Vlade HNK okarakterizirao je “gorim nego u komunizmu”.

Uslijedio je jednako oštar odgoor HDZ-a BiH, koji su Cvitanoviću i njegovoj stranci spočitali korištenje nezadovoljstva zdravstvenih radnika u svrhu ubiranja političkih poena, te otvoreno naznačili da iza štrajka stoji upravo HDZ 1990!?

Izvori bliski HDZ-u navode da je njihov politički konkurent HDZ 1990 glavninu izborne kampanje i na prošlim lokalnim izborima u Mostaru bazirao naproblemima zdravstva.

Tu se posebno misli na pojedine kandidate ove stranke za Gradsko vijeće Mostara na proteklim izborima koji, navodno i sada stoje iza, ili su aktivno uključeni u sindikalne štrajkačke aktivnosti proteklih šest mjeseci.

Očito je da opravdana borba zdravstvenih radnika, barem velikog dijela njih, u HNK za  bolji životni standard, polako dobija i neke nove dimenzije.

Ima li rješenja?

Vlada HNK je u više navrata naznačila da je u mogućnosti izdvojiti iznos od 13,5 miliona KM za zdravstveni sektor, od čega bi najveći dio išao upravo za povećanje primanja uposlenika koji su u štrajku.

Prema Vladinom prijedlogu, medicinsko osoblje koje je u stalnom dodiru sa pacijentima, posebno sestre na odjelima sa srednjom stručnom spremom koje su i pacijentima najvažnije, najviše bi osjetile povećanje primanja. Od 4.800 radnika koji su, prema navodima sindikata, obuhvaćeni ovim štrajkom, blizu 4.000 njih bi, kao Vlada navodi, bio zadovoljan ponudom Vlade. Međutim, njih oko 800 koji imaju višu i visoku stručnu spremu, kao što je slučaj i sa sindikalnim vođama, ne prihvataju Vladinu ponudu i insistiraju na nastavku štrajka.

Kako je saopštila Vlada HNK, od 1. marta, praktično dakle od danas istekom kolektivnog ugovora nema više uvjeta za štrajk i Vlada traži da se svim pacijentima sa područja HNK pruži puna zdravstvena usluga. U saopćenju navode da će na tome istrajati, kao i da će pokrenuti i krivičnu odgovornost onih koji, eventualno, budu uskratili uslugu građanima.

Očigledno je, kako je i više puta navedeno da u Budžetu za 2026. godinu izuzev pomenutih 13,5 miliona KM Vlada HNK nema dodatnih sredstava za ovu namjenu. Isto tako, rukovodstva sindikata nisu zadovoljna sa tim iznosom i to su više puta istakli.

Rješenje bi moglo biti i reforma i racionalizacija zdravstvenog sektora u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, naravno na fer i pošten način i pogotovo nacionalno i politički neopterećen.

Naime, 4.800 zdravstvenih i nezdravstvenih radnika (bez ljekara i stomatologa) je enormno veliki broj za Hercegovačko-neretvanski kanton. Za tako veliku brojku, najvišu odgovornost snose političke elite koje su u prethodnom razdoblju naprimale “podobnih” i “zaslužnih” kadrova u svim medicinskim ustanovama, bez obzira ko njima upravlja “H” ili “B” komponenta.

Vrijeme je, možda, da se i reformom, odnosno otpuštanjem nepotrebnih i “na silu uguranih” radnika i osoblja, posebno nemedicinakog, osiguraju dodatna sredstva za poboljšanje primanja i životnog standarda neophodnog zdravstvenog osoblja – medicinskih sestara bez kojih nema kvalitetne usluge pacijentima.

Drugi, dodatni način je konačno doniošenje Zakona o plaćama koji naš kanton nema  a koji bi regulirao sve odnose i ujednačio kriterije o ličnim primanjima unutar i između raznih djelatnosti u javnom sektoru.

No, to su već dva politička pitanje sa kojim bi se političke elite trebale uhvatiti u koštac u izbornoj godini.

Hoće li za to imati spremnosti i snage?

S.N.