Hrvatski poslodavci već su započeli potragu za sezonskim radnicima za turističku sezonu 2026. godine. Potražnja je velika, nude se veće plate, osiguran smještaj i ishrana, a među najtraženijima ponovo su radnici iz Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, tokom 2025. godine radnicima iz BiH izdato je čak 32.000 radnih dozvola, čime su bili najbrojniji strani radnici u toj zemlji.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) navode da će potreba za radnom snagom ove godine dodatno rasti. Prema njihovoj internoj anketi, 60 posto kompanija očekuje da će im za sezonu 2026. trebati više zaposlenih nego lani, dok 40 posto smatra da će potrebe ostati na istom nivou.
Procjenjuje se da će sektoru turizma i ugostiteljstva trebati do 5.000 sezonskih radnika više nego 2025. godine.
Najtraženija zanimanja su kuhar/ica, konobar/ica, poslastičar/ka, barmen/ica, sobar/ica, kao i pomoćni kuhari i konobari. Potražnja je posebno izražena u priobalnim županijama.
Poslodavci ističu da nude konkurentne uslove – uz platu, radnicima se osiguravaju smještaj, obroci, napojnice i dodatne beneficije.
Iako je u 2025. godini u sektoru turizma i ugostiteljstva izdato 52.858 radnih dozvola, što je šest posto manje nego 2024., turizam je ipak postao djelatnost s najvećim brojem izdatih dozvola u Hrvatskoj.
Ukupan broj radnih dozvola u svim sektorima pao je za 17 posto, ali je potražnja za radnicima iz regije ostala stabilna. Nakon radnika iz BiH, slijede radnici iz Srbije (24.000), Sjeverne Makedonije (12.000), Nepala (31.000), Indije (15.000) i Filipina (18.000), čiji je broj u porastu za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Iz HUP-a navode da su u posljednje dvije godine plate u velikim turističkim kompanijama porasle za 25 posto, a očekuje se nastavak tog trenda i u 2026. godini. U toku su i pregovori sa sindikatima o povećanju minimalnih plata za sezonske radnike kroz novi kolektivni ugovor u ugostiteljstvu.
Za mnoge radnike iz Bosne i Hercegovine sezonski posao u Hrvatskoj i dalje ostaje privlačna opcija, posebno u kontekstu domaćeg tržišta rada koje se suočava s ograničenim prilikama i nižim primanjima.