U hotelu President u Čapljini, u organizaciji Hrvatske akademije za nauku i umjetnost u BiH, otvorena je Panel konferencija pod nazivom ”Gornji horizonti – Stanje i izazovi u vodama slivnog područja Jadranskog mora. Uz učešće panelista sa Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Mostaru, Instituta za vode ”Josip Juraj Strossmayer”, Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar i Uprave za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a, događaj je okupio istaknute ličnosti iz naučne, političke, privredne i uopće društvene zajednice.
Na poziv predsjednika HAZU-a, akademika Mladena Bevande prisutnima se pozdravnim govorom obratio i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona Mario Jurica, zahvalivši se HAZU-u BiH zbog otvaranja te jako važne teme na tako visokom nivou.
– Kao Ministarstvo i kantonalna Vlada, duboko smo svjesni da projekat Gornji horizonti predstavlja potencijalni rizik za samu srž doline Neretve, njenu poljoprivredu, vodne resurse i, na kraju, postojanje lokalnih zajednica. Upravo zbog te svijesti, naš pristup nije pasivno promatranje problema i zato ne stojimo po strani, nego djelujemo. Mobilišemo resurse, koordiniramo projekte i tražimo rješenja u okviru naših ovlaštenja i mogućnosti, smatrajući to našom temeljnom obavezom prema stanovnicima ove regije i prema budućnosti rijeke Neretve i njenog sliva – rekao je ministar Jurica, dodavši da je sa Republikom Hrvatskom pokrenut prekogranični projekat ”MoWaCLIM”.
– Urađeni su Studija i Plan te smo nabavili senzore za praćenje stanja vode u stvarnom vremenu. Razvijamo digitalnu platformu koja će pomoći u praćenju kvalitete vode i osigurati bolje navodnjavanje. Također, radimo na mjerama koje uključuju nove tehnologije, infrastrukturu i zaštitu okoliša – pojasnio je ministar, izražavajući uvjerenje da će Konferencija i razmjena stručnih znanja i iskustava doprinijeti boljem i jasnijem razumijevanju izazova sa kojima se suočava ovo područje te ponuditi konkretna rješenja za buduće djelovanje.
U zaključcima Konferencije istaknuto je da je neophodno provesti dodatna naučno-stručna istraživanja o utjecaju Gornjih horizonata na poljoprivrednu proizvodnju u dolini Neretve te, u cilju očuvanja ekosistema Hutova blata, analizirati prijedlog izgradnje kompresijske brane uzvodno na rijeci Krupi, uz prioritetnu revitalizaciju prirodnih kanala i izvorišnih zona gornjeg prirodnog dijela Hutova, što je osnova za očuvanje stabilnog hidrološkog režima i kvalitete vode.
Nadalje, ukoliko bi došlo do pada nivoa podzemnih i voda na izvorištima Bune, Bunice i Bregave, potrebno je razmotriti ideju o izgradnji zatvorenog sistema navodnjavanja izgradnjom vodozahvata na HE Salakovac za navodnjavanje Dubravske visoravni odnosno poljoprivrednih površina južno od HE Salakovac.
Zaključcima je podržan i započeti projekat izgradnje 85,50 miliona eura vrijedne brane u RH, čija je svrha borba protiv zaslanjivanja Neretve. Posebno je istaknuto da su RH i BiH potpisnice Espoo konvencije o procjeni utjecaja na okoliš susjednih zemalja čime su obje obavezne da se pridržavaju odredbi o učestvovanju zainteresovanih zemalja u implementaciji velikih investicijskih projekata koji mogu imati negativne posljedice u drugoj zemlji. Tako je podržano uključivanje Hrvatske u procjenu utjecaja Gornjih horizonata na poljoprivredu i okoliš.
– Polazeći od činjenice da voda ne poznaje granice država, potrebno je pokušati uspostaviti integralni međudržavni sistem upravljanja slivom rijeke Neretve, uz prethodno donošenje odgovarajućih odluka i međudržavnih sporazuma. To je, u svjetlu klimatskih promjena koje uzrokuju češće suše i poplave, neophodno za dugoročnu dostupnost kvalitetne vode – navedeno je u jednom od zaključaka.
