Nedavna odluka Službe za katastar Grada Mostara da promijeni nosioca prava nad nekretninama Hidroelektrane na Neretvi u korist JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, izazvala je oštru reakciju Elektroprivrede BiH, ali i probudila sjećanja na to kako je ovaj strateški važan objekat uopće promijenio “vlasnika”.

Dok se dvije elektroprivrede spremaju za pravnu bitku, mostarski istraživač Ahmet Kurt podsjetio je javnost na hronologiju događaja vezanih za HE Mostar, bacajući novo svjetlo na pozadinu trenutnih imovinskih previranja.

U svojoj analizi, Kurt podsjeća da je HE Mostar izgrađena krajem 1970-ih godina zahvaljujući kreditu Svjetske banke od 55 miliona dolara. Za potrebe njene izgradnje na lijevoj obali Neretve ekspropisano je oko 70 hektara zemljišta (nekadašnji Hepokovi vinogradi), na kojem su naknadno izgrađeni prateći i rekreacioni objekti.

Iako su, kako navodi Kurt, tokom rata pripadnici Armije RBiH odbranili hidroelektrane Jablanica, Grabovica, Salakovac i samu HE Mostar, ključni obrat desio se u poslijeratnim godinama.

Prema svjedočenjima, dok je na čelu Elektroprivrede BiH bio Meho Obradović, pripadnici MUP-a i Armije RBiH koji su čuvali HE Mostar dobili su naredbu da napuste položaje. Već sutradan, objekat preuzimaju pripadnici HVO-a.

Kurt tvrdi da se osnovano može zaključiti kako su tadašnji bošnjački političari, u cilju pokazivanja “dobre volje”, objekat vrijedan 55 miliona dolara prepustili hrvatskoj strani. Kako bi se umirila javnost, plasirana je priča da je objekat samo “predat na upotrebu radi popravke”, a stražarska mjesta su jedno vrijeme fingirano pokrivali radnici iz Jablanice, prije nego su trajno povučeni.

Tadašnji gradonačelnik Mostara, Safet Oručević zahtjevao je od predsjednika Vlade Federacije BiH Edhema Bičakčića popjašnjenja i adekvatnu reakciju, ali je ona izostala nakon čega je u Mostaru i vrapcima na grani bilo jasno da je “političko Sarajevo”, koje je u izvršnoj vlasti tada predstavljao upravo Bičakčić, poklonilo tajk elektroenergetski objekat HDZ-u.

Oručević je u pismu Bičakčiću upravo naglasio da se na taj način otvara put za izgradnju dvije nacionalne elektroprivrede potpuno odvojene, što je upravo i bio cilj.

Današnji problem, ističe Kurt, leži u činjenici da se prostori ekspropisani 1980-ih sada upisuju u korist Elektroprivrede HZ HB. On upozorava na potencijalne skrivene motive ovog poteza:

“To može značiti samo da se mirnim i administrativnim putem želi ovladati strateški važnim putem M-17 sjeverno od Mostara, ili se te površine kasnije žele iskopati i na taj način povećati akumulaciju HE Mostar, a na preostalom dijelu izgraditi objekte koji nisu potrebni za funkcionisanje elektrane”.

Kurt je na kraju pružio punu podršku mladim vijećnicima probosanskih stranaka u Gradskom vijeću Mostara koji su prepoznali opasnost i digli glas protiv ovakvih namjera.

U međuvremenu, pravni zastupnici dviju kompanija iznose potpuno suprotstavljene argumente o zakonitosti upisa u mostarski katastar.

Elektroprivreda HZ HB tvrdi da je postupak čist i da traje predugo. Iz ove kompanije navode:

Zahtjev za promjenu podataka o korisniku podnijeli su još 15. juna 2021. godine.

Tvrde da su dostavili svu relevantnu dokumentaciju koja dokazuje da posjed HE Mostar i pripadajućih nekretnina nesporno pripada njima, te da oni objektom upravljaju još od 1992. godine.

Ističu da je mostarski katastar postupao po jasnim uputama Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, koja je poništila ranije odbijenice mostarske službe i naložila rješavanje u korist EP HZ HB.

S druge strane, Elektroprivreda BiH najavljuje upotrebu svih pravnih lijekova, naglašavajući da je u cijelom procesu grubo zaobiđena:

“Hidroelektrane na Neretvi” posluju isključivo u okviru JP Elektroprivreda BiH i tako su upisane u sudski registar.

EP BiH tvrdi da uopće nije bila uključena u svojstvu stranke u spornom upravnom postupku pred Službom za katastar Grada Mostara.

Odmah po saznanju za promjenu upisa, zatražili su inspekcijski nadzor, uvid u spis (koji im još nije omogućen) te podnijeli zahtjev za povrat u pređašnje stanje.

Dok EP BiH poziva organe uprave Grada Mostara da hitno reaguju i zaštite zakonitost i imovinska prava, ostaje da se vidi hoće li ovaj kompleksni pravno-politički čvor dobiti epilog na sudu ili će višemilionska državna imovina trajno preći u knjige Elektroprivrede HZ HB.

(Klix.ba/Mostar.live)