Odluka o uspostavi adresnog registra Grada Mostara, odnosno njeno provođenje na terenu, posljednjih dana izazvala je brojne reakcije u javnosti, a dio političkih predstavnika upozorava da bi se ovaj proces mogao koristiti za izmjene granica gradskih područja definiranih Statutom Grada Mostara i odredbama Rimskog sporazuma.

Pitanje adresnog registra tako je, osim administrativnog i tehničkog značaja, otvorilo i prostor za ozbiljnu političku raspravu o mogućim posljedicama po organizaciju grada i odnose među gradskim područjima.

Kritičari tvrde da se iza tehničkih izmjena kriju pokušaji redefinisanja postojećih granica, dok iz gradske administracije poručuju da je riječ o procesu usklađivanja evidencija i unapređenja funkcionisanja sistema.

Više je manjkavosti u ovom procesu, a nkon afere “katastar” u kojoj je Kordićeva administracija više od 700 dunuma zenmljišta preknjižila u posjed Elektrioprivrede Herceg Bosbne, sličnu situaciju imamo sada na jugu Mostara. Naime, upućeni tvrde da se zemlja istočno od rijeke Bunice koja je pripadala Gardskom području Jugoistok, adresno svrstava u Gradsko područje Jug, iako za to nema nikakvog osnova niti takva odluka ima validno pravno uporište.

Naime, Grad Mostar provodi završnu fazu u postupku uspostave adresnog registra što podrazumijeva ažuriranje i usklađivanje adresnih podataka i označavanje kućnih brojeva na terenu. U 2025. godini provedeno je označavanje u 14 naseljenih mjesta i 84 gradske ulice (oko 5000 kućnih brojeva), a u 2026. godini planirano je označavanje još oko 5000 kućnih brojeva. Analiza postojećih adresnih podataka, kućnih brojeva i granica naseljenih mjesta, pokazala je određenu nekonzistentnost koja zahtijeva korekcije granica naseljenih mjesta.

Stoga su u prošloj godini izvršene dvije izmjene granica naseljenih mjesta. Radi se o službenim granicama naseljenih mjesta koje su većinom određene granicama katastarskih općina. Prva izmjena se odnosi na granicu između naseljenih mjesta Mostar i Vihovići gdje je postojala greška kao posljedica nesuglasice granica katastarskih općina Mostar II i Vihovići, a druga izmjena granica naseljenih mjesta Vranjevići i Kamena je posljedica zahtjeva stanovnika koji su u postupku označavanje kućnih brojeva tvrdili da pripadaju naseljenom mjestu Vranjevići što je nakon analize usvojeno. Ova izmjena granica obuhvaća veći broj susjednih naseljenih mjesta.

Analizirajući kućne brojeve u naseljenom mjestu Ortiješ utvrđeno je da obuhvat kućnih brojeva ne odgovara granicama naseljenog mjesta, odnosno da određeni kućni brojevi koji nose naziv Ortiješ pripadaju drugim naseljenim mjestima kao što Gnojnice i Lakševine.

Npr. aerodromska zgrada i kućni brojevi između piste i rijeke Neretve, uz Magistralnu cestu M-17, po službenim granicama pripadaju naseljenom mjestu Gnojnice, a u skladu sa evidentiranim kućnim brojevima pripadaju naseljenom mjestu Ortiješ. Također, veći dio novog naselja Ortiješ po granicama pripada naseljenom mjestu Lakševine, a po kućnim brojevima trebaju biti u naseljenom mjestu Ortiješ. Stoga se nameće potreba za korekcijom granica naseljenih mjesta u skladu sa evidentiranim kućnim brojevima.

Tu se uključila i inicijativa gradskih vijećnika za usklađivanjem granica naseljenog mjesta Buna sa granicama gradskih područja, odnosno sa granicom bivše Općine Mostar-Jug čime su u izmjenu uključeni i dijelovi naseljenih mjesta Dračevice, Blagaj, Kosor, Malo Polje i Hodbina.

Prijedlog izmjene granica naseljenih mjesta prikazan je na priloženoj karti i obuhvaća ukupno 12 područja označenih brojevima: 1 – Dio naseljenog mjesta Gnojnice koji obuhvaća kućne brojeve na području između aerodromske piste i rijeke Neretve. Obzirom na evidentirane kućne brojeve područje pripada naseljenom mjestu Ortiješ.

2 – Dio naseljenog mjesta Dračevice zapadno od aerodromske piste. U skladu sa granicama gradskih područja pripada naseljenom mjestu Ortiješ.

3 – Dio naseljenog mjesta Lakševine koji obuhvaća veći dio Novog naselja Ortiješ i susjedne kućne brojeve istočno od Magistralne ceste M-17. Obzirom na evidentirane kućne brojeve ovo područje pripada naseljenom mjestu Ortiješ.

4 – Dio naseljenog mjesta Lakševine koji obuhvaća 3 kućna broja uz Magistralnu cestu M-17, preko puta Revita Plant Buna d.o.o. pripada naseljenom mjestu Buna.

5 – Dio naseljenog mjesta Dračevice zapadno od piste. U skladu sa granicama gradskih područja pripada naseljenom mjestu Lakševine.

6 – Dio naseljenog mjesta Blagaj zapadno od piste. U skladu sa granicama gradskih područja pripada naseljenom mjestu Lakševine.

7 – Dio naseljenog mjesta Lakševine istočno od piste. U skladu sa granicama gradskih područja pripada naseljenom mjestu Blagaj.

8 – Dio naseljenog mjesta Lakševine koji obuhvaća samo dva kućna broja (K.o. Ortiješ, kč 1450/1, 1450/2, 1451 i 1469) i dijeli istu ulicu sa kućnim brojevima iz naseljenog mjesta Kosor koji pripadaju području označenim brojem 9 te se pripajaju naseljenom mjestu Buna.

9 – Dio naseljenog mjesta Kosor koji pripada gradskom području Mostar-Jug, u skladu sa granicama gradskih područja pripada naseljenom mjestu Buna. Nova granica je određena pomoćnom aerodromskom pistom te Kosorskom ćuprijom, zaobilazeći brdo Petak.

10 – Dio naseljenog mjesta Malo Polje koji pripada gradskom području Mostar-Jug, definiran pravcem „Kosorska ćuprija“ – „Crni vir“ Bunica, skladu sa granicama gradskih područja pripada naseljenom mjestu Buna.

11 i 12 – Dijelovi naseljenog mjesta Hodbina koji obuhvaćaju gospodarske objekte IRC i Florami Buna sa pripadajućim zemljištem (područje 11) i kućne brojeve na južnoj obali Bune kod poluotoka i uz Magistralnu cestu M-17 južno od Bunskih kanala do prvog tunela.