Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa Hercegovačko-neretvanskog kantona ponovo je upozorio na, kako navode, dugogodišnje zanemarivanje problema zaposlenih u pravosudnim institucijama, ističući da su loš materijalni položaj radnika, povećana složenost poslova i otežani uslovi rada doveli do ozbiljnog nezadovoljstva među uposlenicima.
Iz Sindikata podsjećaju da već dvije godine kontinuirano upozoravaju javnost i nadležne institucije na stanje u pravosuđu, ali da njihovi zahtjevi nisu naišli na adekvatan odgovor. Zbog toga je od 1. juna 2026. godine u pravosudnim institucijama u kojima Sindikat ima članove na snazi štrajk upozorenja.
Prema navodima Sindikata, umjesto otvaranja socijalnog dijaloga i razgovora o uzrocima nezadovoljstva zaposlenih, fokus nadležnih institucija usmjeren je na posljedice štrajka.
„Već trećeg dana dvosatnog štrajka upozorenja resorno ministarstvo od pravosudnih institucija traži podatke o štetama i posljedicama štrajka. Time se pažnja svjesno skreće sa stvarnih problema i razloga zbog kojih su radnici primorani na ovakav oblik borbe za svoja prava“, navode iz Sindikata.
Dodaju kako se suštinski problemi, među kojima posebno izdvajaju niske plaće i nepriznavanje složenosti poslova koje zaposleni svakodnevno obavljaju, godinama stavljaju u drugi plan.
Kritike na račun Vlade HNK
Sindikat tvrdi da je praksa Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona da socijalne sporove sa sindikatima ne rješava kroz pregovore, već putem sudskih postupaka.
„Ustaljena praksa Vlade HNK postala je da se socijalni dijalog ne vodi za pregovaračkim stolom nego kroz tužbe i sudske procese protiv radnika. Podsjećamo da je većina ranijih sporova završena u korist zaposlenih“, navode iz Sindikata.
Ističu da je i postupak koji se odnosi na trenutni štrajk još uvijek u toku te da se čeka odluka o mjeri osiguranja.
Prema njihovim riječima, prebacivanje odgovornosti na pravosudne institucije predstavlja pokušaj izbjegavanja direktnih pregovora sa predstavnicima radnika.
„Prava zaposlenih ne mogu biti uslovljena administrativnim pitanjima poput reprezentativnosti sindikata, dok većina uposlenika radi za minimalne plaće i svakodnevno se suočava sa egzistencijalnim problemima“, poručuju.
Nema komunikacije sa nadležnim institucijama
Iz Sindikata navode da trenutno ne postoji nikakva komunikacija između predstavnika vlasti i zaposlenih u pravosuđu.
„U ovom trenutku ne postoji nikakva komunikacija, niti je ponuđen novi prijedlog rješenja od strane nadležnih institucija prema Jedinstvenom sindikatu državnih službenika i namještenika pravosuđa HNK“, istaknuto je u saopćenju.
Zbog toga su uputili javni poziv predstavnicima izvršne vlasti da se aktivnije uključe u rješavanje problema.
Od ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNK Gorana Karanovića traže da prije isteka mandata javno odgovori šta je konkretno učinio na poboljšanju materijalnog statusa zaposlenih u pravosuđu tokom svog mandata.
Istovremeno, od premijerke Vlade HNK zatražili su pojašnjenje zbog čega se, kako navode, sistemski izbjegava pregovarački proces, dok se dijalog sa sindikatima zamjenjuje sudskim postupcima.
Upozorenje na mogućnost generalnog štrajka
Sindikat smatra da je krajnje vrijeme za konkretne poteze i sistemsko rješavanje problema u pravosudnim institucijama.
„Sazrelo je vrijeme da se nadležni konačno uhvate u koštac sa problemima u pravosuđu, prekinu s praksom odgađanja i prebacivanja odgovornosti te zaposlenima priznaju naknade po osnovu složenosti poslova koje svakodnevno obavljaju“, poručuju.
Na kraju upozoravaju da posljedice trenutnog štrajka upozorenja već osjećaju građani, ali da bi eventualni ulazak u generalni štrajk mogao imati daleko ozbiljnije posljedice za funkcionisanje pravosudnog sistema u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
„Građani su ti koji najviše trpe posljedice štrajka upozorenja, a može se samo zamisliti kakve bi posljedice za kanton i njegove građane nastupile ukoliko Sindikat bude primoran da stupi u zakoniti generalni štrajk“, zaključuje se u saopćenju.
