Izbori za reisul-ulemu Islamske zajednice raspisani su 18. aprila ove godine, a prema zvaničnim informacijama, o kandidatima će odlučiti Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na sjednici 5. septembra. Ipak, već su poznati prijedlozi kandidata.

Izborno tijelo Muftijstva mostarskog jučer je na održanoj sjednici jednoglasno predložilo Salema-ef. Dedovića kao kandidata za reisa.

Izborno tijelo, koje čine sabornici, predsjednici medžlisa, glavni imami s područja Muftijstva mostarskog i direktor Karađoz-begove medrese, utvrdilo je prijedlog kandidata na predstojećim izborima koji će biti proslijeđen nadležnim organima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u okviru daljnje procedure izbora reisul-uleme, u skladu s Ustavom i Izbornim pravilima Islamske zajednice.

Kako je prenio Preporod, kandidati koji su evidentirani na sjednici su muftija mostarski Salem-ef. Dedović, sarajevski muftija Nedžad-ef. Grabus i direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH Mensur-ef. Malkić.

U Tuzli je također održan konsultativni sastanak Izbornog tijela za izbor reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini s područja Izbornog okruga Tuzla.

Na navedenoj sjednici, donesen je zajednički stav da se za kandidata za reisul-ulemu Izbornog okruga Tuzla predloži dr. Vahid-ef. Fazlović, muftija tuzlanski. Međutim, muftija Fazlović je, uz veliku zahvalnost Izbornom tijelu, na povjerenju zamolio za razumijevanje i odbio kandidaturu.

U utrku će tako Dedović, Grabus i Malkić.

Za razliku od drugih kandidata, muftija Salem-ef. Dedović iza sebe ima višedecenijski rad u jednoj od najosjetljivijih sredina u Bosni i Hercegovini. Njegovo djelovanje nije bilo ograničeno na administrativno vođenje Muftijstva, već je obilježeno stalnom borbom za jednakopravnost muslimana u Hercegovini, obnovom porušenih džamija i uspostavljanjem povratničkih džemata u istočnoj i zapadnoj Hercegovini.

Zbog toga ga dio javnosti vidi kao kandidata koji je najveći dio svog rada proveo na terenu, među povratnicima i zajednicama koje su nakon rata obnavljale svoj vjerski i društveni život.

Poseban doprinos dao je obnovi vjerskog života u povratničkim sredinama, gdje je radio na obnovi džamija, formiranju i jačanju džemata u istočnoj i zapadnoj Hercegovini, vraćajući institucionalni život Islamske zajednice u mjesta iz kojih je tokom rata bio gotovo potpuno nestao. Upravo taj dugogodišnji rad na terenu i neposredan kontakt s povratnicima njegovi zagovornici izdvajaju kao važnu razliku u odnosu na druge kandidate.

Aktuelni reisul-ulema u Bosni i Hercegovini je Husein ef. Kavazović, koji se ne može ponovo kandidovati jer, prema Ustavu Islamske zajednice u BiH, ista osoba može biti izabrana na ovu funkciju najviše dva puta uzastopno, što je on svojim reizborom već ispunio.