Grupa mještana Kruščice kod Konjica jučer je zaustavila mehanizaciju Šumarstva “Prenj” d.d. Konjic i spriječila početak radova na probijanju šumskog puta koji je planiran za izvlačenje drvne mase iz jednog od sedam odjeljenja predviđenih za sječu tokom 2026. godine.
Kako navode mještani, njihov osnovni motiv za protest je zaštita izvora pitke vode u blizini naselja. Strahuju da bi izvođenje radova moglo ugroziti izvorišta koja opskrbljuju stanovništvo, ali i dodatno oštetiti lokalnu putnu infrastrukturu, podsjećajući na ranija negativna iskustva s izvlačenjem drvne mase.
Predstavnici mještana ističu kako zahtijevaju da se izvori pitke vode evidentiraju i uknjiže u katastar, nakon čega bi stručne službe trebale utvrditi granice vodozaštitnih zona i osigurati njihovu trajnu zaštitu.
S druge strane, iz Šumarstva “Prenj” d.d. Konjic odbacuju tvrdnje o nezakonitom postupanju. Ističu da se planirane aktivnosti provode u skladu s Planom gazdovanja šumama za 2026. godinu, koji je usvojen zaključkom Gradskog vijeća Konjica.
Iz ovog preduzeća podsjećaju da su prije desetak godina vlastitim sredstvima sanirali lokalni put koji je bio oštećen prilikom izvlačenja drvne mase, za što je tada izdvojeno oko 50.000 KM, te poručuju da su spremni isto učiniti i nakon završetka ovogodišnjih radova, uz punu saradnju s lokalnom zajednicom.
Na terenu su jučer intervenisali i pripadnici Policijske stanice Konjic, koji su sačinili službenu zabilješku te pozvali obje strane da se suzdrže od postupaka koji bi mogli dovesti do narušavanja javnog reda i mira.
Rješenje novonastale situacije očekuje se na sastanku predstavnika mještana, Šumarstva “Prenj” i Grada Konjica, koji bi uskoro trebao biti održan.
Međutim, stavovi dvije strane za sada ostaju potpuno suprotstavljeni. Dok mještani poručuju da neće dozvoliti odvoz nijednog kubnog metra od planiranih oko 6.500 kubika drvne mase s područja Kruščice, iz Šumarstva ističu da će aktivnosti predviđene planom biti realizovane.
Cijeli slučaj još jednom je otvorio pitanje dugogodišnje neuređenosti oblasti šumarstva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje odgovarajući zakonski okvir nije usvojen više od 16 godina, što često dovodi do sporova između lokalnog stanovništva i šumarskih preduzeća.
