U potrazi za svjetlom, kako sam fotograf tvrdi, Boris Trogrančić, poznati bosanskohercegovački umjetnik, prolazio je hercegovačkim kršom i posjetio nevjerovatni i bajkoviti kameni most iz 17. vijeka, koji je, kako kaže, posjećivao i ranije, ali nikad u ovo doba godine.
Do mosta dijelom vodi asfaltni, a dijelom makadamski put, a popularni fotograf ističe da je jučer termometar u autu pokazivao nevjerovatnih 45 stepeni Celzijusa.
Skriven u hercegovačkom kršu, u selu Bratač kod Nevesinja, preko rijeke Zalomke već stoljećima stoji kameni most koji je jedan od najljepših primjera narodnog graditeljstva ovog kraja.
Most koji danas vidimo izgrađen je u osmanskom periodu, najvjerovatnije početkom 18. stoljeća, za vrijeme vladavine sultana Mahmuda I, iako se u predanjima gradnja često veže za 17. stoljeće i porodicu Ljubović.
Skriven u hercegovačkom kršu, u selu Bratač kod Nevesinja, preko rijeke Zalomke već stoljećima stoji kameni most koji je jedan od najljepših primjera narodnog graditeljstva ovog kraja.
Njegova priča, međutim, mnogo je starija od samog mosta. Neposredno uz njega prolazio je rimski put iz 1. stoljeća nove ere, iz vremena rimske uprave, a ovaj prelaz preko Zalomke očigledno je imao značaj mnogo prije nego što su podignuti današnji kameni lukovi.
Danas je Zalomka potpuno drugačija nego u drugim godišnjim dobima. Ova velika dinarska ponornica tokom vrelih ljetnih mjeseci povuče svoje vode, pa ispod lukova mosta ostane samo suho kameno korito. Upravo tada Ovčiji brod pokaže jednu posebnu, gotovo nestvarnu atmosferu.
Ime je dobio po pastirima koji su preko njega stoljećima prevodili svoja stada prema planinskim pašnjacima. Danas preko njega ne prolaze karavani ni stada kao nekada, ali kamen i dalje čuva tragove svih onih koji su ovuda prolazili prije nas.
“Vrlo je interesantno da ova rijeka, nakon poniranja, izlazi ponovo u Blagaju u obliku rijeke Bunice. Ovo je mjesto gdje se susreću rimski putevi, osmansko graditeljstvo i moć prirode Hercegovine“, rekao je Trogrančić.
(Radiosarajevo.ba)
