Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar odao je počast žrtvama ratnog zločina počinjenog u nekadašnjoj Koštanoj bolnici u Stocu, poručivši da je njegovanje kulture sjećanja trajna obaveza društva te da istina o počinjenim zločinima ne smije biti zaboravljena.
Dizdar je, zajedno s predsjedavajućim Gradskog vijeća Stoca Edimom Šatorom i predsjednikom Udruženja logoraša Stolac Amerom Đulićem, obišao mjesto nekadašnje Koštane bolnice, gdje su tokom rata počinjeni teški zločini nad zatočenim Stočanima.
– „Danas sam, zajedno s predsjedavajućim Gradskog vijeća Grada Stoca Edimom Šatorom i predsjednikom Udruženja logoraša Stolac Amerom Đulićem, posjetio mjesto nekadašnje Koštane bolnice u Stocu, gdje smo odali počast svim žrtvama koje su na tom mjestu pretrpjele teška stradanja“, naveo je Dizdar.
Istakao je da je čuvanje sjećanja na nevine žrtve moralna i društvena obaveza svih generacija.
– „Sjećanje na nevine žrtve naša je trajna obaveza. Istina o počinjenim zločinima mora biti sačuvana, a kultura pamćenja njegovana kako se ovakva stradanja nikada i nikome ne bi ponovila. Iskazivanjem poštovanja prema žrtvama čuvamo njihovo dostojanstvo i gradimo društvo utemeljeno na istini, pravdi i odgovornosti“, poručio je federalni ministar.
Podsjetio je da su dan ranije, u organizaciji Udruženja logoraša Stolac, na haremima u Borojevićima i Pješivcu položeni cvijeće i proučena dova za Stočane ubijene u ratnom mučilištu Koštana bolnica.
– „Obilaskom mezarova nevinih Stočana sjetili smo se njihovih života i njihovog stradanja. Ubijani i mučeni su maloljetni, stari i mladi“, istakao je Dizdar.
Podsjetio je da su u Koštanoj bolnici ubijeni Salem Đulić, Vejsil Đulić i Suad Obradović, dok su od posljedica teškog premlaćivanja preminuli Ibro Razić, Salko Kaplan i Fehim Obradović.
Govoreći o odgovornosti za počinjene zločine, Dizdar je poručio da oni koji su ih počinili nose trajni teret svojih djela.
– „Zločincima, bilo da su osuđeni ili ne, pripada prijezir i vječito poniženje življenja sa svojim nedjelima, kao i svakodnevnog suočavanja sa preživjelim logorašima i članovima porodica ubijenih koji su se vratili u svoj rodni grad“, naveo je.
Na kraju je istakao da upravo dostojanstvo žrtava i njihovih porodica predstavlja najveću pobjedu nad zločinom.
– „Dostojanstvo žrtava i preživjelih koji su nastavili živjeti živote u svojim zajednicama bez mržnje, obnavljajući i gradeći svoje živote, a pritom čuvajući uspomenu na stradanje zahtijevajući samo pravdu, najveći su trijumf čovječnosti“, zaključio je Dizdar.



