U Gradskoj vijećnici u Mostaru predstavljeni su rezultati „Studije potencijala solarne energije na krovovima javnih objekata Grada Mostara“, koja je pokazala da bi postavljanjem solarnih elektrana na 76 odabranih objekata Grad mogao ostvariti godišnje uštede od oko 551.000 KM na računima za električnu energiju.
Studiju je izradila sarajevska kompanija nLogic, a obuhvatila je krovove 202 javna objekta na području Mostara, ukupne površine oko 71.000 kvadratnih metara.
Analizom je utvrđen tehnički potencijal od približno 4.900 kilovata vršne snage (kWp), što bi omogućilo proizvodnju oko 6.800 megavatsati električne energije godišnje.
Međutim, za ugradnju solarnih elektrana namijenjenih prvenstveno vlastitoj potrošnji predloženo je 76 najpogodnijih objekata, na kojima bi ukupna instalirana snaga iznosila oko 1.590 kWp. Procijenjena godišnja proizvodnja ovih elektrana bila bi oko 2.213 MWh, uz očekivanu uštedu od približno 551.000 KM.
Knezović: Solarni potencijal Mostara je ogroman
Voditelj projekta ispred Grada Mostara Darko Knezović istakao je značaj studije za energetsku tranziciju grada, naglašavajući da cilj nije samo smanjenje troškova električne energije nego i usmjeravanje Mostara prema većoj upotrebi obnovljivih izvora energije.
Prema njegovim riječima, važnu ulogu u realizaciji ovakvih projekata imaju podrška nadležnih federalnih institucija, Fonda za zaštitu okoliša, Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju te Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH.
Knezović je poručio da korištenje obnovljivih izvora energije za Mostar nema alternativu te da grad želi iskoristiti veliki potencijal krovova javnih objekata.
Najavio je i početak prve faze aktivnosti kroz projekt Apollo, za koji su osigurana sredstva od oko 500.000 KM.
U okviru te faze planirano je postavljanje solarne elektrane na natkrivenom parkingu kod Gradske vijećnice, a proizvedena energija koristila bi se za potrebe Vijećnice, Pučke kuhinje i Osnovne škole za djecu s poteškoćama u razvoju „Moj svijet“.
Prema najavi, solarne elektrane planirane su i na objektu škole u Centru 2, Narodnom pozorištu Mostar te Centru za stare i iznemogle osobe u naselju Luka, na području Tekije.
Koliko će koštati investicija?
Jedan od ključnih narednih koraka bit će utvrđivanje potrebnih ulaganja za svaki od 76 predloženih objekata, načina finansiranja i očekivanog perioda povrata investicije.
U okviru predstavljene studije obrađena je ekonomska analiza pojedinačnih objekata, uključujući procijenjene investicije, moguće uštede te pravne i tehničke uslove za priključenje solarnih elektrana.
Uz studiju su predstavljeni i detaljni energetski auditi javnih objekata, analiza sistema klimatizacije, grijanja i hlađenja na pet objekata, mapa puta za osiguravanje finansijskih sredstava te akcioni plan za ugradnju solarnih i sistema klimatizacije za period od 2025. do 2030. godine.
Dokument je izrađen u okviru Programa razvoja solarnih sistema za proizvodnju električne energije na javnim objektima Grada Mostara, u skladu s gradskim Akcionim planom održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP). Projekt je sufinansirao Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH.
Potencijal za niže troškove javnih ustanova
Realizacija predloženih projekata mogla bi smanjiti izdvajanja za električnu energiju u gradskim ustanovama, a dio sredstava koja se sada troše na račune za struju mogao bi biti usmjeren u druge javne potrebe.
Ipak, procijenjenih 551.000 KM predstavlja moguću godišnju uštedu nakon realizacije predloženih elektrana, a ne već ostvarenu finansijsku korist. Konačni rezultati zavisit će od vrijednosti investicije, dinamike ugradnje, uslova priključenja i stvarne proizvodnje električne energije.
Za Mostar je zato naredni izazov da predstavljeni potencijal pretvori u konkretne projekte, osigura finansiranje i utvrdi jasne rokove realizacije. Tek nakon ugradnje i puštanja elektrana u rad bit će moguće mjeriti stvarne uštede i njihov doprinos energetskoj tranziciji grada.
