Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa u Hercegovačko-neretvanskom kantonu predao je Skupštini, Vladi, Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu finansija HNK zvaničnu inicijativu za hitno donošenje Zakona o plaćama.
Iz Sindikata upozoravaju da nepostojanje ovog zakona više ne može biti opravdanje za uskraćivanje materijalnih prava zaposlenih u pravosuđu, ali i drugih uposlenika koji se finansiraju iz kantonalnog budžeta.
Navode da su zahtjev potkrijepili zakonskim osnovama koje, prema njihovom tumačenju, daju pravo državnim službenicima i namještenicima na naknade i uvećanje plaća po različitim osnovama odgovornosti i posebnim uslovima rada.
Od predsjedavajućeg Skupštine i Vlade HNK očekuju da se očituju o njihovoj inicijativi i pronađu konkretan način za rješavanje zahtjeva, umjesto prebacivanja odgovornosti između nadležnih institucija.
Ne pristaju na proširenje poslova tokom štrajka
Sindikat istovremeno upozorava na pritiske kojima su, kako navode, izloženi zaposlenici pravosuđa zbog zahtjeva građana, pravnih subjekata i pojedinih rukovodilaca pravosudnih institucija da obavljaju poslove koji nisu hitne prirode.
Posebno ukazuju na zahtjeve za izdavanje različitih uvjerenja i postupanje po predmetima koji, prema njihovom stavu, ne spadaju u poslove koji se ne mogu prekidati tokom štrajka.
Iz Sindikata poručuju da dosljedno poštuju odluku arbitra o poslovima koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka, koji je počeo 24. augusta 2026. godine, te insistiraju da je i pravosudne institucije moraju poštovati u cijelosti.
„Nije prihvatljivo da se od Sindikata zahtijeva proširivanje obima poslova koji se obavljaju tokom štrajka, dok se istovremeno ignorišu i ne rješavaju razlozi zbog kojih je štrajk uopće pokrenut“, navode iz Sindikata.
Ističu da su svjesni poteškoća s kojima se zbog štrajka suočavaju građani i privreda, ali smatraju da teret rješavanja tih problema ne smije biti prebačen na radnike.
Za probleme privrednika odgovorne su nadležne institucije
Sindikat je pozdravio prijedlog premijerke HNK da se privrednicima olakša pribavljanje sudskih uvjerenja potrebnih za učešće na tenderima i javnim pozivima, kroz produženje rokova ili omogućavanje naknadne dostave dokumentacije nakon okončanja štrajka.
Međutim, naglašavaju da je odgovornost za provođenje takvih rješenja na nadležnim institucijama i Vladi HNK, a ne na zaposlenicima koji su u štrajku.
Iz Sindikata ponovo pozivaju kantonalnu vladu da se ozbiljno posveti njihovim zahtjevima, ponudi konkretno rješenje i poduzme korake ka okončanju štrajka.
U saopćenju navode da odgovornost za eventualnu potpunu blokadu pravosudnog sistema i posljedice po građane i privredu pripisuju nadležnim tijelima HNK, zbog, kako tvrde, dosadašnjeg ignorisanja zakonskih prava zaposlenih i izostanka odgovarajućeg socijalnog dijaloga.
Poruka Sindikata je da se zahtjevi moraju rješavati, a ne odgađati, te da se tokom štrajka mora poštovati utvrđeni minimum procesa rada bez proizvoljnog proširivanja obima poslova.
