Agromediteranski fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru organizirao je ciklus stručno-edukativnih radionica za učenike Srednje građevinske škole Mostar, članove akademske zajednice i druge zainteresirane učesnike, s fokusom na klimatske promjene, održivu proizvodnju hrane i zelenu infrastrukturu.

Radionice su održane 26. oktobra, a program je obuhvatio dvije glavne tematske cjeline: „Klimatske promjene i proizvodnja hrane“ te „Zeleni zidovi i krovovi – arhitektura u službi prirode“.

Cilj programa bio je povezati naučna saznanja s praktičnim rješenjima za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, uz poseban osvrt na izazove s kojima se suočava Hercegovina.

Kroz interdisciplinarni pristup, predavači su povezali agronomsku i građevinsku struku, ukazujući na mogućnosti održivog razvoja urbanih i ruralnih područja.

Posebna pažnja posvećena je zelenim krovovima i vertikalnim vrtovima kao načinima unapređenja gradske infrastrukture. Učesnici su upoznati s njihovom ulogom u toplotnoj i zvučnoj izolaciji objekata, ali i u smanjenju efekta urbanih toplotnih otoka.

Značajan dio radionica odnosio se na utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju. Razmatrani su izazovi u uzgoju povrća na otvorenom, posebno zbog visokih temperatura i sušnih perioda, kao i mogućnosti prilagođavanja primjenom plastenika, mreža za sjenčenje, malčiranja i savremenih sistema uzgoja.

Govoreći o vinogradarstvu, predavači su ukazali na posljedice klimatskih kolebanja na kvalitet grožđa i vina, posebno kada je riječ o tradicionalnim hercegovačkim sortama Žilavka i Blatina. Kao neke od mjera prilagođavanja istaknuti su upravljanje lisnom masom, prilagođavanje načina uzgoja i primjena sistema navodnjavanja kap po kap.

Učesnici su razgovarali i o zaštiti bilja, širenju invazivnih vrsta, degradaciji zemljišta i dezertifikaciji, kao i o važnosti očuvanja biodiverziteta u Bosni i Hercegovini. Posebno je naglašena vrijednost autohtonih sorti koje mogu doprinijeti otpornosti poljoprivrede na sušu i bolesti te dugoročnoj prehrambenoj sigurnosti.

Kroz praktične primjere predstavljeni su i izazovi prehrambene industrije, uključujući proizvodnju džemova, koja direktno zavisi od dostupnosti i kvaliteta voća. Ekstremni vremenski uslovi, poput mraza, suše i grada, mogu značajno smanjiti prinose i povećati troškove proizvodnje, zbog čega se sve veći značaj pridaje otpornijim sortama i savremenim tehnologijama prerade i konzerviranja.

Iz Agromediteranskog fakulteta istaknuto je da povezivanje agronomije i građevinske struke predstavlja važan preduslov za planiranje i izgradnju klimatski otpornih gradova budućnosti.

Ovakve edukativne aktivnosti omogućavaju učenicima i članovima akademske zajednice da stečena znanja povežu s konkretnim izazovima u svojoj sredini te doprinose razvoju svijesti o važnosti održivog upravljanja prirodnim resursima i prilagođavanja klimatskim promjenama.