Nakon što je Vlada Federacije u ranijem sastavu koju su predvodili Fadil Novalić i Jelka Miličević, ubrizgala desetine miliona konvertibilnih maraka u Aerodrom Mostar, ovo javno preduzeće ponovo ne ostvaruje dobre poslovne rezultate.
Da podsjetimo, osim Vlade Federacije, i Grad Mostar je izdvojio pozamašna sredstva za Aerodrom ali, ni to nije donijelo neke spektakularne rezultate, iako su se gradski čelnici hvalili procvatom a mapu linija Croatia Airlinesa gradonačelnik Kordić donedavno je držao kao profilnu sliku na svom FB profilu (dok je nije zamijenio plakatom Festivala Open city).
Zanimljivo je da Gradsko vijeće, kao osnivač, nikada do sada nije ozbiljno razmatralo uzroke lošeg poslovanja niti je iniciralo stručnu analizu (reviziju) rada dosadašnjih uprava Aerodroma Mostar. Valjalo bi znati u šta su to konkretno potrošeni miloni maraka, odnosno desetine miliona maraka u proteklih par godina?
Također, stiče se dojam da se proteklih godina, slično kao i sa Aluminijem, sve radilo da se pokaže kako Aerodrom Mostar, iliti Zračna luka, ne može pozitivno poslovati sve dok se ne pojavi neki koncesionar, spasilac koji će čarobnim štapićem pokazati da je u sunčanom Mostaru, centru Hercegovine koji se nalazi na 20 minuta od Međugorja i sat od Jadranskog mora, moguće rentabilno poslovati tokom cijele godine.
Štaviše, ne treba daleko ni ići niti tražiti ko bi to mogao biti. Amir Gross Kabiri je iskazao interes (upućeni kažu dobio zadatak) da bude realizator ovih nakana.
Kabiri je o ovoj temi govorio i na konferenciji za novinare predstavnika Izraela na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru. Kako je naveo, Aerodrom Mostar ima veliki potencijal.
– Mostar i cijela Bosna i Hercegovina su važni za sve nas. Ako na bilo koji način mognemo doprinijeti, svojim iskustvom ili resursima, to ćemo i učiniti, bez obzira hoćemo li mi dobiti nešto od toga – rekao je Kabiri.
Podsjetio je da Mostar ima više od milion turista godišnje i da je potencijal aerodroma veliki. Aerodrom, podsjetio je, također može biti alternativa Sarajevu kada avioni ne mogu sletjeti zbog magle.
– U toku su razgovori kako možemo sarađivati i na koji način od ovoga možemo napraviti uspješnu priču – rekao je Kabiri te dodao da zasad ne može iznijeti više detalja.
To je izjavio Kabiri tokom Sajma gospodarstva početkom maja. Nejasno je ko vodi razgovore sa Kabirijem? Ko je, uopće, ovlašten razgovarati o koncesiji ako mu Gradsko vijeće nije dalo mandat?
Inače, mandat postojeće Gradske uprave na čelu sa gradonačelnikom Kordićem ostaće upamćen po snažnom zalaganju za model javno-privatnog partnerstva. JPP je ono što su pokušalui, ili pokušavaju nametnuti u oblasti komunale, prilikom rješavanja problema bivših stanara sa novim investitorima zgrade Razvitka, famozne žičare od Franjevačke crkve do križa na Humu, te deponije Uborak.
Ova partnerstva (još) nisu realizirana a mandat gradonačelnika Kordića curi. Prema informacijama koje ima mostar.live, pritisci na Kordića da se relizira javno-privatno partnerstvo u oblasti komunalnih usluga sa privatnom firmom ALBA sve su jači. Slično je, izgleda i sa Aerodromom.
Aerodrom Mostar bi mogao ići pod koncesiju uz podršku Evropske unije, koja je izdvojila 350 hiljada KM za izradu strategije razvoja i poboljšanje poslovanja mostarskog aerodroma, koji vidi kao ogromni potencijal za međunarodni zračni transport putnika.
Šef delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler je u srijedu, tokom posjete Mostaru, novinaru portala Klix kazao kako je o tome među brojnim temama razgovarao sa gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem i predsjednikom Gradskog vijeća Salemom Marićem.
Prema njegovim riječima su razgovarali o mogućnostima profesionaliziranja menadžmenta i poboljšanja kapaciteta aerodroma, da bi ponovno postao, pravi aerodrom sa nekoliko stotina hiljada putnika.
“Ako pogledate druge međunarodne aerodrome u regiji, vidjet ćete da model koji se obično bira jeste model dodjele koncesija. Dakle, da se ostvari stalni prihod s jedne strane, ali i da se obezbijedi osiguranje, da će se vršiti stalne investicije i da će brojevi putnika rasti. Gledamo i druge aerodrome, kao što je sarajevski aerodrom i mi zapravo stavljamo novac na stol, tamo gdje je on potreban, tako da smo već obezbijedili potrebna sredstva za pripremu dokumentacije”, kazao je Sattler za Klix.ba.
Mostarski gradonačelnik Mario Kordić pojašnjava kako od ranije postoji projekat gdje je Evropska administracija ponudila tehničku pomoć u kontekstu izrade dokumentacije oko izrade master plana, odnosno razvoja mostarskog aerodroma.
“Ne radi se tu o direktnim financijskim dotacijama aerodromu, ali konkretno, da budem otvoren do kraja, 350 hiljada eura je osigurano kroz fondove Evropske unije, koje bi se trebale potrošiti na izradu studije budućnosti Aerodroma Mostar, a prvenstveno u kontekstu pripreme dokumentacije za izbor koncesionara, ako se odlučimo u tom smjeru ići”, kazao je Kordić za Klix.ba.
Naglašava da je potrebno prvo aerodrom urediti i imati neke letove da bi uopće bio interesantan potencionalnom koncesionaru.
Tako se paralelno sa pripremama za koncesiju, po njegovim riječima radi na stvaranju preduslova za uvođenje radnog režima od 24 sata, što bi mostarskom aerodromu omogućilo da bude alternativa za sarajevski i sve aerodrome u okruženju.
“Zajedno promišljamo, radimo dokumentaciju i istražujemo šta bi to najbolje bilo za mostarski aerodrom. Ipak je sav posao na nama, na koncu konca i odluke su na Gradskom vijeću Grada Mostara. Ono što je dobro, jeste, da se administracija ne petlja u odluke, ali u svakom slučaju daje izvanrednu tehničku pomoć, jer da bi donijeli dobru odluku, u kom smjeru voditi grad, treba napraviti izvjesnu analizu i uz tu analizu studiju, jer napamet je to improvizacija koja nema smisla”, konstatovao je gradonačelnik Mostara.
Strategija razvoja mostarskog aerodroma, kako je naglasio po viđenju gradska administracija je takva, da je akcenat na redovnim linijama s kompanijama, koje su, kako naglašava “stabilnije” nego što su to niskobudžetne kompanije.
“Ideja je da imamo vezu sa što više habova. Kad promišljamo ko živi u Mostaru i s kim bi trebali biti povezani, to su definitivno Zagreb i Beograd u prvom redu. Promišljamo, kako Turkish Airlines ima ozbiljne komunikacijske letove s Istanbulom, da mu ponudimo Grad Mostar, kao alternativni aerodrom za Sarajevo i u tom smjeru vodimo razgovore. Naravno, sve to je tehnički zahtjevno za odraditi, ali na toj liniji razgovaramo i rješavamo neke probleme i zahtjeve koje oni pred nas postavljaju i u tom smjeru idemo”, pojasnio je Kordić za naš portal.
Ističe da su sve niskobudžetne kompanije dobrodošle u Mostar, ali naglašava kako se na primjeru Tuzle, Banje Luke pa i Sarajeva vidjelo da su one “nestabilne” u smislu da su samo profitno orijentirane.
“Mi imamo tu strategiju, da želimo direktne linije sa nacionalnim prevoznicima koji su stabilni i gdje su dugoročniji ugovori. Naravno da bih rado vidjeli da i niskobudžetne kompanije dođu u Mostar, jer one su ipak booster brzog povećanja broja putnika, ali kako brzo raste broj putnika, kad se dogodi bilo kakav poremećaj na tržištu i na aerodromu te kompanije znaju vrlo lako otkazati ugovore. Iako ne dozvoljavam sebi da odlučujem, jer ima ljudi koji se bave tom strukom, ono što mogu između redova pročitati, jeste da bi kurs bio srednji i jednih i drugih. Svi su dobro došli, a naša zadaća je vrlo jasna i mislim da se vide rezultati nakon dvije godine onoga što smo radili”, ustvrdio je Kordić.
Podsjeća da je mostarski aerodrom imao izvjesnih tehničkih problema koji su uspješno riješeni i tvrdi da je sada na uzlaznoj putanji poslovanja.
“Naravno kao u svakom poslu, bit će sigurno boljih i lošijih i vremena, ali treba biti stabilan i otporan na ta loša vremena. Mislim da mi vozimo u dobrom smjeru, kad je mostarski aerodrom u pitanju”, zaključio je Kordić.
(klix.ba/mostar.live)
