Od akademika Slave Kukića na Rakića groblju u rodnom Posušju oprostila se rijeka ljudi. Rodbina, prijatelji, javne ličnosti i poštovaoci njegovog djela oprostili su se uz pjesmu klapa “Otiš'o je moj otac”.

Podsjetimo, Kukić je preminuo nakon duge borbe sa teškom bolešću, bolovao je od kancera.

Britki analitičar bh. društva

Slavo Kukić rođen je 1954. godine u Vinjanima, Posušje. U veljači 1977. godine je na Fakultetu političkih nauka Sarajevo stekao zvanje diplomiranog politologa, 1983. godine na Interdisciplinarnom poslijediplomskom studiju Univerziteta u Sarajevu titulu magistra društvenih znanosti te, na koncu, u studenomu 1986. godine na Fakulteta političkih nauka titulu doktora socioloških znanosti.

Radni vijek započinje 1977. godine kao stručni saradnik u SO-e Posušje, potom kao rukovoditelj Marksističkog centra, a nakon toga odlazi u obrazovanje. U Srednjoškolskom centru u Posušju je radio kao profesor, a zatim i kao ravnatelj. Sredinom 1987. godine izabran je na funkciju predsjednika Izvršnog odbora SO-e Posušje, a nakon toga, 1992. godine odlazi na Ekonomski fakultet u Mostaru, na kojem je u radnom odnosu do odlaska u penziju 2018. godine.

U zvanje docenta biran je 1987. godine, u zvanje izvanrednog profesora 1997., a u zvanje redovitog profesora 2000. godine. U četiri mandata je prodekan za nastavu, u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih magistarskih studija, te u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih specijalističkih studija. Nastavu iz Sociologije, Metodologije, Ponašanja potrošača, ali i srodnih disciplina, izvodi na dodiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim doktorskim studijima više fakulteta u Bosni i Hercegovini i regiji – Agronomskom, Filozofskom, Medicinskom te Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru, Ekonomskom i Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Fakultetu političkih nauka i Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu Sveučilišta u Dubrovniku, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Doktorskoj školi Sveučilišta u Osijeku itd.

Ovako intenzivan angažman u visokoškolskom nastavnom radu posljedica je rijetko plodnog spisateljskog rada. Sam ili u koautorstvu potpisuje 35 knjiga i studija – među njima devet sveučilišnih i tri srednjoškolska udžbenika. U svojstvu voditelja ili člana ekspertnog tima, potom, potpisuje i dvanaest projekata iz područja sociologije, politologije i ekonomije, a na jednom od njih – Early Warning System in Bosnia and Herzegovina – radi u kontinuitetu pet godina. Na koncu, autor je preko 160 znanstvenih i stručnih radova, objavljenih u časopisima i zbornicima na više svjetskih jezika, te oko 90 recenzija i prikaza djela drugih autora.

Član je i većeg broja redakcija i uredništava časopisa i zbornika: Zbornik radova – Journal of Economy and Business (Mostar), Sociološki diskurs (Banja Luka), Tranzicija (Tuzla), Medijski dijalozi (Podgorica), a danas je kourednik časopisa Dijalog ANUBiH – te više organizacijskih odbora znanstvenih skupova i drugih odbora, a pod njegovim mentorstvom su urađene tri doktorske disertacije, pet magistarskih i šezdesetak diplomskih radova.

Ekspert Evropske komisije

Angažiran je i kao ekspert Evropske komisije na pitanjima razvoja lokalne samouprave. Do sada je, u tom svojstvu, sudjelovao u realizaciji projekata razvoja lokalne samouprave u BiH i Gruziji.

U društvenom životu BiH je angažiran u radu niza NVO. Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za zaštitu prava manjina, član Upravnog odbora Centra za euroatlanske integracije, te Centra za unapređenje ljudskih prava i demokracije, član upravnog odbora Helsinškog komiteta BiH itd.

Na koncu, čitav radni vijek je angažiran i u društvenom i ekonomskom životu BiH. Bio je direktor Srednjoškolskog centra u Posušju, predsjednik Izvršnog odbora SO-e Posušje, a 2011. godine i mandatar za sastav Vijeća ministara BiH. Zaboraviti ne treba ni to da je devet godina bio na čelu upravljačke strukture Federalne RTV – od njezina formiranja 2000. godine do septembra 2009. godine – u vremenu, u kojemu je FTV stvorila program, serijski posebice, po kojemu je prepoznatljiva još.

Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje društvenih nauka izabran je 2012., a za redovnog 2018. godine.

Kukić će ostati upamćen kao patriota britkog jezika koji je hvalio kad je trebao, a još glasnije kudio.