Arheolog Stipan Dilber, kustos Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu kazao je u razgovoru za Fenu da je dobio dojavu od mještana, da su njima poznate osobe iz istog okruženja, na taj lokalitet, gdje su ostaci bazilike, došle s radnim strojem te su ga prekopavale tražeći njima zanimljive eksponate.

“Devastiranje je blaga riječ za ono što su oni s bagerom napravili, oštetivši povijesne zidine bazilike. Izrovali su lokaciju, a na nekim mjestima se vide i iskopane kosti te bi vještačenjem trebalo utvrditi njihovo porijeklo”, kazao je Dilber.

I ranije su se znala događati ručna iskapanja s korištenjem detektora metala, ističe Dilber, a sve je povezano s povijesnom predajom o postojanju nekog blaga u grobnom mjestu na ovoj lokaciji.

O ovom slučaju informiran je i MUP Hercegbosanske županije.

Također reagirali su i iz ekoloških zavičajnih udruga buškoblatskog i zavelimskog kraja (Planinarsko ekološko društvo Zavelim, Ekološka udruga Buga, Mladi Buškog Blata, Zavičajno Društvo Zavelim) koje osuđuju devastaciju ranokršćanske bazilike Crkvine u Vinici.

Nažalost, ovakvi slučajevi devastacije kulturnih lokaliteta nisu izolirani. Slične situacije se već godinama ponavljaju na širem području, bez odgovarajućih reakcija građana, nadležnih tijela i javnosti, poručili su iz ovih udruga.

– Potpuna nebriga prema našem kulturno-spomeničkom nasljeđu očituje se i u tome da mnogi lokaliteti nisu niti adekvatno označeni. Štoviše, brojni povijesni lokaliteti nalaze se na trasama planiranih energetskih objekata, a da nisu prethodno istraženi u skladu s potrebama zaštite. Tako je prema prijedlogu općinskog prostornog plana i lokalitet Crkvine predviđen za potapanje u sklopu buduće hidroakumulacije u Viničkom polju – naglašavaju iz spomenutih udruga.

Po njima, ovaj sramotni i tragični događaj jasno ukazuje na ozbiljan nedostatak svijesti o važnosti kulturno-spomeničke baštine.

Smatraju i da odgovornost leži na vlastima, koje putem svojih službi moraju promptno reagirati, označiti i zaštititi takve lokalitete.

(FENA)