Dok se u vezi sa slučajem rušenja čuvene vile „Nardelli“ u Mostaru vodi istraga u Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona, dotle je upitan i početak radova na toj atraktivnoj lokaciji.

– Da, možemo potvrditi da smo zaprimili kaznenu prijavu protiv službenih i odgovornih osoba Gradske uprave Grada Mostara, a zbog krivičnih djela protiv službene dužnosti – kazali su za „Dnevni avaz“ iz ove pravosudne institucije.

Najnoviju prijavu podnijeli stanari

Dodali su kako ne mogu iznositi više detalja, s obzirom na to da su, praktično, posljednjih dana zaprimili krivičnu prijavu čiji se navodi, naglasili su, provjeravaju, te je formiran predmet.

Prijavu su, saznajemo, podnijeli stanari okolnih objekata koje je, nakon niza peripetija i zavrzlama, Gradski odjel za urbanizam odbio priznati kao stranke u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti.

U međuvremenu, nakon žalbe nadležnom kantonalnom ministarstvu, predmet je vraćen na ponovno odlučivanje, dok je investitor s druge strane otvorio gradilište. Međutim, za sada su građevinske mašine koje se nalaze na nekadašnjem posjedu „Nardellijevih“ izvan pogona.

Kad Mariju odgovara, može i bez regulacionog plana

Osim što su pobunjeni građani ostali zatečeni gabaritima planiranog građevinskog projekta sa šest nadzemnih i pet podzemnih etaža, navodno, 17 metara ispod zemlje, ne postoji niti regulacioni plan za ovu zonu. Pored toga, gradski urbanistički službenici su se, kako je navedeno u obrazloženju Ministarstva građenja HNK, oglušili na činjenicu da su im nadležne instance dostavile informacije o tome kako postoji status zaštite kulturno-historijskog dobra Ambijentalne cjeline Rondo koja se nalazi na Listi peticija Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Upravo je to navedeno i u krivičnoj prijavi koja se odnosi na rušenje vile „Nardelli“, a kojnu je podnio član Komisije za zaštitu nacioanlnih spomenika BiH, Zoran Mikulić. On je prijavu podnio Tužitelaštvu BiH koje je krajem godine tražilo od Tužilaštva HNK dalje postupanje. S tim u vezi, kako prenosi naš izvor, MUP HNK je ispitao gradonačelnika Marija Kordića.

Naime, budući da, kada se podnese peticija za neko dobro da bude proglašeno nacionalnim spomenikom, sve pravne osobe i sve institucije koje imaju javna ovlaštenja i pojedinci dužni su se suzdržati od bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti to dobro u periodu od godinu, odnosno dok Komisija ne donese konačnu odluku o tom dobru, a Komisija je donijela odluku o produženju režima zaštite.

Prijava je podnesena zbog krivičnog djela “Oštećenja, uništenja i nedozvoljenog izvoza spomenika kulture i zaštićenih objekata prirode” iz člana 321. Krivičnog zakona i to protiv: pravnih lica ATACO d.o.o. kao vlasnika lokaliteta (Niving d.o.o.) , i izvođača radova HP Investing d.o.o., te protiv Marija Kordića gradonačelnika Mostara i Mire Muse direktora ATACO d.o.o.

U obrazloženju krivične prijave stoji da su, ignorišući višekratna upozorenja od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne baštine HNK/Ž, učinili ovo krivično djelo i trajno uništili spomenik naročite kulturne vrijednosti.

Grad Mostar i vlasnici parcele ignorisali su i dopis Ambasade Republike Austrije kojim su također upozoreni da se radi o kulturnom dobru iz doba Austrougarske, čime su se stekli uvjeti da ova prijava bude predata Tužilaštvu Bosne i Hercegovine a ne Tužilaštvu HNK/Ž, što je prijavitelj i učinio.

Uprkos tome, gradonačelnik Mario Kordić je, izlazeći u susret investitoru, srušio ostatke Ville “Nardelli” pod izgovorom organizacije novogodišnjeg nastupa Željka Joksimovića. Upućeni izvori tvrde da to nije jedina obaveza koju su predstavnici Grada u ovom slučaju trebali ispuniti.

Medžlis (nikad) neće pasti

Prema tom izvoru, na katamaranu u jednoj od jadranskih marina tog ljeta formalni i neformalni predstavnici Grada (oba njegova dijela) dogovorili su i izmještanje jednog dijela Liska harema (onog sa desne strane puta uz kuću Dujmovića) kako bi investitori imali kvalitetan prilaz novom objektu.

U zamjenu za ekshumaciju ovog dijela harema, navodi naš izvor,  drugi dio harema bi bio ograđen i to o trošku investitora a za sve to je bilo neophodno osigurati saglasnosti Medžlisa IZ Mostar i boračkih udruženja iz istočnog dijela Mostara.

U tom kontekstu treba posmatrati i nedavnu devastaciju bašluka na ovom lokalitetu, u vidu svojevrsne pripreme za realizaciju “jahtaških” dogovora.

Ali, teško je vjerovati da u Medžlisu IZ Mostar postoje ljudi koji su spremni na takve, truhle kompromise.