Udruženje Dinarica i omladinski klub Novi Val iz Blagaja organizirali su javni skup pod nazivom „Buna i Bunica izvori života – ne smijemo dozvoliti da presuše!“, koji se održao danas u Blagaju.
Skup je bio posvećen informiranju javnosti o ozbiljnim ekološkim i društvenim prijetnjama koje projekt Gornji horizonti predstavlja za vodne resurse i prirodno naslijeđe Hercegovine. Pod snažnim sloganom, organizatori su željeli skrenuti pažnju na dugoročne i nepovratne posljedice realizacije ovog hidroenergetskog projekta, koji bi ugrozio više od pet rijeka – uključujući Neretvu, Bunu, Bunicu, Zalomku i Bregavu – te time narušio lokalnu tradiciju, biodiverzitet i održivost turizma u dolini rijeka.
„U vrijeme kada je ovaj cijeli megaprojekt koncipiran opservacije životne sredine nisu bile u fokusu tako da je iskorištena prilika da se nastavi rad na projektu na način da se aspektima zaštite prirodnih dobara ne da odgovarajuće mjesto.“ – dodao je Edo Balalić, menadžer za komunikacije u Udruženju Dinarica.
Projekt Gornji horizonti, čiji razvoj datira iz 1950-ih godina, obuhvata tri velike hidroelektrane, akumulacijske bazene te mrežu kanala i tunela kojima se voda iz sliva Neretve preusmjerava u sliv Trebišnjice – nekada najveće ponornice u Evropi. Iako su zahvati planirani na području općina Nevesinje, Bileća, Berkovići i Gacko, najveći negativni utjecaji već su se počeli osjećati kroz smanjenje kapaciteta izvora rijeka Bune, Bunice, Krupe i Bregave.
„Voda nije samo resurs za profit – ona je osnovni element života. Ako je promatramo na taj način, moramo je čuvati, a ne izrabljivati. Uništenjem ovih rijeka, uništava se i naša tradicija, budućnost i turizam.“ – izjavio je Adnan Đuliman, direktor omladinskog kluba Novi Val Blagaj.
Na skupu su učestvovali brojni građani, predstavnici organizacija civilnog društva, medija i ljubitelji prirode, koji su zajedno digli glas za očuvanje hercegovačkih rijeka – jer, kako su poručili, „štiteći vodu, štitimo sebe i generacije koje dolaze.“
Organizator skupa bila je Udruženje Dinarica Mostar, kao dio šire mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini, koja uključuje i Resursni Aarhus centar Sarajevo, Centar za životnu sredinu Banja Luka, Eko-forum Zenica i Centar za ekologiju i energiju Tuzla. Događaj je realiziran u okviru programa Evropske unije „Podrška za postojeće i novoosnovane mreže organizacija civilnog društva“.
(Mostarski.ba)