U Čapljini je održana konferencija „Prekogranična suradnja za smanjenje riječnog plastičnog otpada u Jadranskom i Jonskom moru“.
Cilj konferencije bio je okupiti stručnjake, predstavnike institucija, organizacije civilnog društva te donositelje odluka iz zemalja Jadransko-jonske regije kako bi razmijenili iskustva, predstavili dobre prakse i razvili zajedničke pristupe za smanjenje riječnog plastičnog otpada koji rijekama dospijeva u more.
Projekt TETHYS4ADRION „Jačanje prekogranične suradnje za smanjenje riječnog plastičnog otpada u Jadranskom i Jonskom moru“ se provodi u okviru Interreg IPA Adrion programa.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.692.190,10 EUR od čega Evropska Unija finansira 1.436.663,28 EUR. Realizacija projekta je počela 01.09.2024. godine i trajat će tri godine.
Klimatske promjene i zagađenje plastikom najveći su globalni okolišni problemi, a rijeke predstavljaju glavne puteve koji povezuju kopnene izvore otpada s priobalnim i morskim okolišem. Ovi su utjecaji posebno vidljivi na velikim rijekama, ali isto tako i na svim onim manjim tokovima, posebice u Sredozemlju.
Rijeke predstavljaju važan put kojim otpad dospijeva do morskog okoliša, te se procjenjuje da oko 40 – 50% otpada na ovaj način dolazi iz izvora s kopna. U rijekama se također mogu zadržavati velike količine raznovrsnog otpada, najviše plastike, koja doprinosi značajnom onečišćenju.
Jadransko – jonska regija je poluzatvoreno područje Sredozemnog mora izloženo značajnim antropogenim pritiskom urbanizacije, turizma, intenzivne poljoprivrede i industrijskih aktivnosti što je čini vrlo osjetljivom na riječno onečišćenje. Brojni su i različiti izvori koji doprinose unosu otpada u rijeke, uključujući izravno odlaganje na obalama, ilegalno odlaganje, neodgovarajuće gospodarenje otpadom urbanih i ruralnih područja, kanalizacijske vode i slično. Dodatno ovom problemu pridonose područja s visokim urbanim, turističkim i rekreacijskim aktivnostima.
Neretva kao pilot-područje prekogranične suradnje
Projekt akronima TETHYS4ADRION fokusiran je upravo prema toj vezi između kopna, rijeka i mora u pogledu onečišćenja plastikom u zemljama Jadransko – Jonske regije (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Italija, Crna Gora, Albanija i Grčka). Obzirom da je sliv rijeke Neretve u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj primjer područja pod visokim antropogenim pritiskom, odabran je kao mjesto provođenja pilot aktivnosti kojima je cilj postaviti temelje prekogranične suradnje (gradovi Čapljina i Metković) s ciljem smanjenja riječnog plastičnog otpada, izjavila je Gradonačelnica Čapljine Iva Raguž.
Projektom se planira raditi na izradi politika praćenja i metodologije uzorkovanja otpada u rijekama, kao i njegovog transporta rijekama do mora kako bi se osigurala dosljednost i učinkovitost u rješavanju problema. U tom kontekstu važan segment je upravo poboljšanje prekogranične suradnje povezivanjem ključnih dionika, lokalne samouprave, nacionalnih zakonodavnih institucija, civilnog društva i znanstvenih institucija u svim procesima kako bi se uticalo na smanjenje i sprječavanje onečišćenja plastikom u svrhu poboljšanja zdravlja rijeka i ekosustava, te zaštite bioraznolikosti, izjavila je Gradonačelnica Raguž.
Od plastike do mikroplastike – šta otkrivaju istraživanja
Kroz projekat će se raditi i na realizaciji pilot projekata na prekograničnom nivou koji će se fokusirati na targetiranje područja nastanka i izvora otpada, njegovog zadržavanja u rijeci (na površini, obalama i dnu, kao i na ušću Neretve), uključujući prisutnost mikroplastike na površini, vodenom stupcu i dnu, te njeno porijeklo.
Nadalje, u planu je organiziranje ekoloških akcija uklanjanja otpada sa područja zadržavanja, a posebno je važno uzajamno povezivanje jedinica lokalne samouprave, viših razina vlasti odnosno povezivanje ključnih dionika iz područja ekoloških aktivnosti.
U sklopu Konferencije kroz prvi Panel- Plastični otpad: prijetnja za rijeke – prilika za recikliranje institucionalne smjernice i nove akcije predstavili su Emil Balavac ministar Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ/K, Ana Buljubaši ravnateljica Fonda za zaštitu okoliša HNŽ Mario Jurica ministar Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ/K. Sanja Bosiljčić-Pandur rukovoditeljica za EU fondove Fonda za zaštitu okoliša FbiH.
Kroz drugi panel – Kako smanjiti plastični otpad iz perspektive aktera svoje znanstvene i praktične spoznaje su sa sudionicima razmjenili Damir Mrđen ravnatelj Agencije za vodno područje Jadranskog mora, Thomais Vlachogiann znanstvenica Mediteranskog informacijskog ureda za okoliš, kulturu i održivi razvoj iz Grčke, Pero Tutman znanstvenik Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Hrvatska i Marinko Dalmatin poznati biolog NGO „Lijepa Naša““
Lokalne zajednice kao ključ rješenja
Projekt provodi Nacionalni institut za kemiju iz Ljubljane (Slovenija) u suradnji sa partnerima: Grad Čapljina (BiH), Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita (Hrvatska), Grad Metković (Hrvatska), ISPRA – Italijanski institut za zaštitu i istraživanje okoliša (Italija), Mediteranski informacijski ured za okoliš, kulturu i održivi razvoj (MIO-ECSDE) i Helenski centar za istraživanje mora (Grčka), Institut za biologiju mora Sveučilišta Crne Gore, Institut za vode Republike Slovenije i Sveučilište u Tirani (Albanija).
Radio Čapljina
